Oglasi djevojaka iz zapadne hercegovine za udaju

Dating > Oglasi djevojaka iz zapadne hercegovine za udaju

Click here: ※ Oglasi djevojaka iz zapadne hercegovine za udaju ※ ♥ Oglasi djevojaka iz zapadne hercegovine za udaju

U takvu slucaju moze se muz zeniti ili zena udati, cak i vise puta, ovisno o smrti supruznika. Stepeni Rutbe ili èasti su se ovako oznaèavale: I.

A u stvari, u vizantijskim izvorima XI vijeka Dukljani su iskazani kao zaseban etnos, jasno odvojen i od Hrvata i od Srba. Komadi su bili veæinom drame i vesele igre. Redari su se u spavaonicama takoer mijenjali i sve je bilo uredno i cisto. Članak je naišao na brojne reakcije i otvorio žestoku polemiku o položaju žene u onovremenom društvu u koju su se, između ostalih, uključile i Marija Jurić Zagorka, Zofka Kveder, Stjepan Parmačević i Antun Gustav Matoš. S njim je lijepo kad se jede i pije, ali — premda su u rodbinskim odnosima — nije bilo mnogo prilika za zajedničke poduhvate. Već je toliko godina što su zajedno, i koje ih veže u dobru i u zlu, u veselju i žalosti, kao da im je sudbina dosudila zajednički život, na koga su se bile tako n avikle, da s i gospodja B eranek nije uobće mogla predstaviti, kako bi bilo moguće, da taj jedanput prestane i da se razidju. Tako se jadna raja oslobodi velikog zulumæara. Ne samo da nije htjela da se spori s njim, ona se divila njegovoj snalažljivosti.

On podsjeća na vuka ili na pticu grabljivicu. Ni fratri — koliko god im je prirasla za srce Nezavisna Država Hrvatska — ne usuđuju se otvoreno stati na stranu svoga naroda. Ti su crnci imali svoju glazbu, pa bi èesto svirali i proizvaðali narodne plesove, a Evropljani bi ih gledali s tolikim zanimanjem, s kojim i danas prate crnaèke majstorluke u evropskim gradovima: Beèu, Parizu i drugdje.

Dnevni avaz 2.12.2010. - Kako je dalje utvrdio Đurđev, u Kučima su navedena ista sela kao i u popisu iz 1497. Medju s obom s u se pot iho propitkivali, što bi to moglo biti, da je on sada od jedanput, nakon toliko vremena došao.

Festi svetoga Vlaha Sedam desetljea od hodocasa bl. Snimio Bozo Gjuki 7. Marija na prijestolju s Djetetom na krilu okruzena je aneoskim glavicama, pod nogama joj istaknut mjesecev srp, simbol neoskrvrnjenoga zacea. Odjevena je u zlatni plast. Majka je preko njegove desne noge polozila ruku, a drugom, u kojoj je vidljiv ljiljan, pridrzava ga s lea. Krist podize desnu ruku na blagoslov, a u lijevoj priljubljenoj uz tijelo drzi kriz. Na zaslovnici: Tijelovska procesija kree iz Gospe. Snimio Ivo Marlais 3. Nakladnik: Gradski zupni ured, Kneza Damjana Jude 1, 20000 Dubrovnik; Glavni i odgovorni urednik: don Stanko Lasi stanko. Urednistvo: Ivo Marlais , Ljiljana Stjepanovi, Berta Kopi, Mirjana Kaznaci, Viktor Lenert, Erzebet ani i Toni Batini. Tisak: Tonimir, Varazdinske Toplice. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Srebrna zvijezda ispod oltara u spilji Roenja u kripti Crkve Kristova roenja u Betlehemu oznacava mjesto za koje se vjeruje da je na njemu blazena Djevica Marija rodila Isusa. Sto je to Rimski martirologij? U najstarije doba krsanstva pocela se cuvati uspomena na one koji su ubijeni radi svoje vjere, a prozvani su mucenici grcki martyr svjedok. Svaka mjesna Crkva imala je svoj svjedokoslovnik - martirologij, to jest popis mucenika, mucenikoslovlje. Ubrzo je osobitu vaznost dobio nadnevak smrti kao njihov dan roenja za Nebo, te im se tada poceo slaviti spomen i to osobito na mjestu ukopa. Kardinal Cesare Baronio je sastavio, a papa Grgur XIII. Tu su onda dodani i ostali blagdani Isusa Krista i njegove Majke. Najnoviji Rimski martirologij objavljen je 2001. Iz tog su izdanja iskljuceni oni svetci i blazenici o kojima nema sigurnih povijesnih podataka. Sadasnji Martirologij sadrzava sedam tisua natuknica. Za svaki dan u godini navodi se blagdan ili spomen koji se taj dan slavi ili moze slaviti. Uz ime svetca nalazi se kratka biljeska koja donosi mjesto smrti, oznaku je li svetac ili blazenik, naslov njegova crkvenog polozaja apostol, crkveni naucitelj, mucenik, misionar, papa, biskup, opat, prezbiter, akon, djevica, redovnik i opisuje njegovu nadarenost i djelo. U Istocnoj Crkvi martirologiju odgovara sinaksar od grckog sinagein skupiti zajedno. U bogosluzju, poglavlje za pojedini dan iz Martirologija citalo se u casoslovu uz prvi cas i to za sljedei dan. Nakon Drugoga vatikanskog sabora prvi je cas ukinut pa navjestanje iz Martirologija vise nije sluzbeno predvieno premda je u brojnim krajevima i crkvama ostao obicaj navijestiti barem Isusovo roenje na Badnjak, kao sto je to ucinjeno u Evanelistaru koji je 1921. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Neka vas Bozino svjetlo obasjava kroz sve dane nove 2011. Veselo se smjeska kad mu ljube noge One sto na krizu bijehu popljuvane , On, zacijelo, znade tlapnju nase djece, Da poljubac majcin lijeci srca rane. U jaslama drzi ruke rasirene Kao da mu dusu zelja mori neka, Kao da bi htio da Ga netko digne, Kao da povratak jos neciji ceka. O, te ruke drage, ruke rasirene, Na zagrljaj sveti svaku dusu sile. Niti jedan cas se sklopit' nisu htjele, Pa ni onda kad su zute, mrtve bile. Nepomican tako lezi kroz dva tjedna, A narodi k Njemu sa svih strana stizu. O, zasto On uvijek nepomican lezi U jaslama, na oltaru i na krizu? U sej vrijeme godista u cetiri dubrovacke inacice Pjesma U sej vrijeme godista jedna je od najpopularnijih i najdugovjecnijih bozinih pjesama, cije se inacice u bozino vrijeme pjevaju od srednjega vijeka do danas uz jezicne prilagodbe po cijeloj Hrvatskoj. Njezin latinski izvornik In hoc anni circulo prema prvom stihu ili Verbum caro factum est prema pripjevu spjevao je nepoznati pjesnik u Njemackoj u XII. I u svijetu postoji mnostvo inacica ove pjesme i to vise od bilo koje druge. Jedva da ikoji europski jezik nema stari prijevod. Na njemacki je prepjevana kao In des Jahres Zirclikeit, a na engleskom je znana pod nazivima In the ending of the year i Now the circling year hath given. Sve poznate hrvatske inacice metricki slijede latinski uzor: kitice se sastoje od po tri sedmerca sa samoglasnickim srokom i pripjeva koji je sedmeracki ili osmeracki. Tako prva tri retka svake kitice paze na suzvucje na kraju stiha, a cetvrti je shvaen kao pripjev. U podlozi je najstarijih hrvatskih inacica vjerojatno ikavsko srednjocakavsko Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Najstariji hrvatski zapis pjesme ocuvan je na glagoljici, ima naslov Pesan na rojstvo Hrstovo, potjece s kraja XIV. U Korculanskom latinicnom zborniku iz XV. Premda je korculanski zapis mjestom nastanka blizu dubrovackome podneblju, zbog njegove cakavstine i ikavice nasuprot stokavstini i ijekavici koje su ve tada prevladavale u Dubrovniku , ne moze se tvrditi da su se bas ti stihovi pjevali na dubrovackom podrucju. No, koliko je ta pjesma do danas rasirena na dubrovackom podrucju, svjedoce dvije cinjenice. Prva je jezikoslovna: ta se pjesma naziva opom imenicom ­ pijèe. Takav tretman cini je jedinstvenom meu svim ostalim pjesmama kojima treba navoditi naslov ili dodatan opis da bi ih se jednoznacno opisalo: kad se rece himna, treba dodati: hrvatska ili svetoga Vlaha, kod svih ostalih pjesama treba navesti pocetni stih, samo je za tu pucku bozinu pjesmu dovoljno rei: pijee. Zato se u nekim zupama Dubrovacke biskupije jos ocuvao obicaj da se, kao i ostale posljednice, pijee tj. Zbog svoje sraslosti s bozinim ugoajem, pijee je postalo i ostaje simbol dubrovackoga bozinog identiteta. Treba napomenuti da ni misal na hrvatskom, koji je oko 1570. No, ako ve tada nije bila, ona je u meuvremenu ocito postala toliko popularna da je uvrstena u izdanje lekcionara u XVIII. Kristina Strkalj-Despot iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje smatra da je najstarija stokavska inacica mlaa od polovine XVI. Pjesma kronoloski opisuje Isusovo roenje i dogaaje koji mu slijede, s time da svaka strofa tematizira neku od poznatih biblijskih slika vezanih uz taj dogaaj roenje, pojava zvijezde repatice, polaganje u jasle, aneoski pjev, objavu roenja pastirima, poklon pastira, obrezanje, poklon triju kraljeva i darove itd. Donosimo usporedni dubrovacki tekst pijea iz XVIII. Note su objavljene u Nasoj Gospi br. Masnim su slovima otisnute razlike u odnosu na danas uvrijezeni tekst. Na dan Bozia pjesan 1841. Pucka bozina pjesma 1921. Betlem u Maloj brai. Snimila Berta Kopi 3. Josip, zastitnik Hrvatske, s malim Isusom u narucju, kako ga je 1902. Nalazi se u dupki istocnoga procelja dubrovacke Katedrale, lijevo od glavnoga ulaza. Pjesna bozina na ponoa 12 1784. Svako sv'jeta12 stvorenje 8 1 Sadar ima smirenje, Svako vr'jemestvorenje U sve sv'jeta godista Uz Bozije smirenje, Sadar ima roenje Mir se sv'jetu navjesta: Svetom Djevom Marijom. Uz Bozije roenje Poroenje Djetia 13 Svetom Djevom Marijom. Oci u Limbu 13 bivahu 9 2 Kad u Limbu slisahu; te glase bivahu Ocipriciste Djevice bijahu Od Od veselja uzigrahu Kad te glase slisahu; slusahu; I nebeske kraljice, Svetom Djevom Marijom. Od veseljacesarice, Andioske uzigrahu Svetom Djevom Marijom. U tamnosti er10 stahu 14 3 A svjetlosti er stahu ne stahu imahu U tamnosti jer roenja Bog vjecnoga Bozjeg' Sinane imahu cekahu A svjetlosti stvorenja Oda svoga Svetom Sina cekahu Bozjeg' Sina cekahu Bozjeg Djevom Marijom. Raa se zje spasenja 15 Svetom Djevom Marijom. Kîm obea Bog dati 15 11 4 Sina obea Bog dati Kîm svoga poslati, Po kreposti visnjega Iz tamnila ustati Sinadjela covjecega Bez svoga poslati, Svetom Djevom Marijom. Iz tamnila ustati Zace sina Bozjega 16 Svetom Djevom Marijom. To zeljahu imati 16 12 5 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati zahodi Djevstvo v'jek ne Ter ga slatkogledati, uzivati BozjegMati er ishodi Bozja Sina Svetom Djevom Marijom. Ter gatim neg izvodi Cudo slatko uzivati Svetom Djevom Marijom. Andio prie s' svjetlosti, 17 14 7 Ter pastirom navijesti, Andio prie s' svjetlosti, Aneo ga stavljase, nebeski, U jasli Privelike radosti Ter past'jerom navijesti, Ter pastirom navijesti, Majka mu se klanjase, Svetom Djevom Marijom. Privelike radosti Prevelike Ter ga slatko ljubljase, 18 Svetom Djevom Marijom. O past'jeri, tecite, 18 15 8 Vaseg' kralja viite O past'jeri, sluzahu, Andjeli mutecite, Pravog'kralja vidite Vaseg' kralja viite Vaseg Boga castite Novu pjesan pojahu, SvetomBoga prosjahu Pravog' Boga castite Pravog Djevom Marijom. Svoju milost castite 19 Svetom Djevom Marijom. Tad past'jeri poose, 19 16 9 Bozjeg' Sina poose, Tad past'jeri iznaose U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg' Sina iznaose Bozjeg zemljom pogodi; Nebo s' Sina iznaose Svetom Djevom Marijom. Na koljena padose Pravi Covjek ishodi 20 Svetom Djevom Marijom. Slavu visnju10 vidise 20 Ter sevisnju vidise vele ne rascini cudise Slavu Bozanstvo Bogu covjek ucini, Terse se poklonise Er se vele cudise Svetom Djevom Marijom. Bogu se poklonise Ni covjestvo pricini 21 Svetom Djevom Marijom. Kralj u jasli lezase 21 17 11 ZivineBogu visnjemu, Kralj u ga poznase jaslim lezase Slava jasli lezase I suknom poznase Zivine ga ga obvijase Gospodinu nasemu, Sveta Djeva Marija. I covjeku smjernomu Asuknom ga obvijase suknom ga ovijase 22 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze 22 nebesku 18 U ubosku odjeku Krepost kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeku odjeu Svetom Djevom Marijom. Izgled dava covjeku Svetom Djevom Marijom. Na dan Bozia pjesan 8 1841. Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sadar ima smirenje, Svako sv'jeta godista U sej vr'jeme stvorenje Uz Bozije roenje Sadar sv'jetu navijesta: Mir seima smirenje, Po Bozije Mariji. Uz Djevici Djetia Poroenje roenje 9 Po Djevice Marije. Oci u Limbu bivahu 9 2 Kad te glase bivahu Oci u Limbu slusahu; Od priciste Djevice Od te glase slusahu; Kadveselja uzigrahu I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veseljacesarice, Aneoske uzigrahu 10 SlaveDjeve Marije. U tamnosti er10 stahu A tamnosti er stahu svjetlosti ne imahu U Bozjeg' Sina cekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Bozjeg' Sina cekahu 11 Po Djevici Mariji. Kîm obea Bog dati 11 Sina svoga poslati, Kîm obea Bog dati Iz tamnila poslati, Sina svogaustati Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To zeljahu imati 12 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati Ter ga Sina uzivati Bozjegslatkogledati, S' svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uzivati 13 S' svetom Djevom Marijom. Slava Bogu visnjemu, 13 3 Gospodinu visnjemu, Slava Bogunasemu, Djeva Sina porodi, I covjeku nasemu, Gospodinusvu slomi; avlu silusmjernomu Po Djevici Mariji. I covjeku smjernomu Ter krstjane oslobodi 14 Po Djevici Mariji. Aneo prie nebeski, 14 4 I past'jerom navijesti, Aneo ga stavljase, prie nebeski, U jasli Privelike se klanjase, I past'jerom navijesti, Majka muradosti Po ga slatko ljubljase, Privelike Mariji. TerDjeviciradosti 15 Po Djevici Mariji. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaseg' kralja viite O past'jeri, tecite, Aneli mu sluzahu, Pravog' Boga castite Vaseg' kralja viite Novu pjesan pjevahu, S' svetom Djevom Marijom. Pravog' Boga prosjahu U njeg' milostcastite 16 S' Djevice Marije. I usvetom Djevom Marijom. Tad past'jeri poose, 16 6 Bozjeg' Sina iznaose Tad past'jeri poose, U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg' Sina iznaose Nebo i zemlju pogodi; Pred Covjek ishodi Na koljena padose Bog iDjevicom Marijom. Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sada sv'jeta Svakoima smirenje, U sej vr'jeme stvorenje godista Uz Bozije roenje Sada sv'jetu nav'jesta: Mir seima smirenje, Po Bozije Mariji. Uz Djevici Djetia Poroenje roenje 9 Po Djevice Marije. Oci u Limbu bivahu 9 2 Kad te glase bivahu Oci u Limbu slusahu; Od priciste Djevice Od veselja uzigrahu Kad te glase slusahu; I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veselja uzigrahu Andioske esarice, Slave Djevu 10 Mariju. U tamnosti er10 stahu A tamnosti er stahu svjetlosti ne imahu U Boz'jeg Sina cekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Boz'jeg Sina cekahu 11 Po Djevici Mariji. Kîm obea Bog dati 11 Sina svoga poslati, Kîm obea Bog dati Iz tamnila poslati, Sina svogaustati Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To zeljahu imati 12 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati Ter ga Sina uzivati Bozjegslatkogledati, S svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uzivati 13 S svetom Djevom Marijom. Slava Bogu visnjemu, 13 3 Gospodinu visnjemu, Slava Sina nasemu, Djeva Boguporodi, I covjeku smjernomu Gospodinu nasemu, avlu silu svu slomi; Po Djevici Mariji. I krsane oslobodi Acovjeku smjernomu 14 Po Djevici Mariji. Andio prie nebeski, 14 4 I past'jerom nebeski, Andio prie navijesti, U jasli ga stavljase, Privelike radosti I past'jerom klanjase, Majka mu senavijesti, Po Djevici Mariji. Privelike radosti Ter ga slatko ljubljase, 15 Po Djevici Mariji. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaseg mu tecite, O past'jeri, sluzahu, Aneli kralja viite Pravog Boga castite Vaseg kralja viite Novu pjesan pjevahu, S njeg' milost prosahu Pravog Boga castite U svetom Djevom Marijom. Tad past'jeri poose, 16 6 Bozjeg Sina poose, Tad past'jeri iznaose U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg Sina iznaose Nebo i zemlju pohodi; Pred Covjek ishodi Na koljena padose Bog iDjevicom Marijom. Pucka bozina pjesma 8 1921. Svako sv'jeta stvorenje 8 1 Sadar sv'jeta Svako ima smirenje, U sej vr'jeme stvorenje godista Uz Bozije roenje Sadar sv'jetu navijesta: Mir seima smirenje, Po Bozije Mariji. Uz Djevici Djetia Poroenje roenje 9 Po Djevice Marije. Oci u Limbu bijahu 9 2 Kad te glase bijahu Oci u Limbu slusahu; Od preciste Djevice Od te glase slusahu; Kadveselja uzigrahu I nebeske kraljice, Slave Djevu Mariju. Od veselja uzigrahu Aneoske cesarice, Slave Djevu 10 Mariju. U tamnosti jer10 stahu A tamnosti jer stahu svjetlosti ne imahu U Bozjeg Sina cekahu A svjetlosti ne imahu Po Djevici Mariji. Bozjeg Sina cekahu 11 Po Djevici Mariji. Kîm obea Bog dati 11 Sina svoga poslati, Kîm obea Bog dati Iz tamnila poslati, Sina svogaustati Po Djevici Mariji. Iz tamnila ustati 12 Po Djevici Mariji. To zeljahu imati 12 Bozjeg Sina gledati, To zeljahu imati Ter ga Sina uzivati Bozjegslatkogledati, Svetom Djevom Marijom. Ter ga slatko uzivati 13 Svetom Djevom Marijom. Slava Bogu visnjemu, 13 3 Gospodinu visnjemu, Slava Sina nasemu, Djeva Boguporodi, I covjeku smjernomu Gospodinu nasemu, avlu silu svu slomi; Pokrsanesmjernomu I Djevici Mariji. Acovjeku oslobodi 14 Po Djevici Mariji. Aneo prie nebeski, 14 4 Ter past'jerom navijesti, Aneo ga stavljase, prie nebeski, U jasli Prevelike se klanjase, Ter past'jerom navijesti, Majka muradosti Po ga slatko ljubljase, Prevelike radosti TerDjevici Mariji. O past'jeri, tecite, 15 5 Vaseg mu tecite, O past'jeri, sluzahu, Aneli kralja vidite Pravog Boga castite Vaseg kralja vidite Novu pjesan pjevahu, Svetom Djevom Marijom. Pravog milost prosahu U njeg' Boga castite 16 Svetom Djevom Marijom. I u Djevice Marije. Tad past'jeri poose, 16 6 Bozjeg Sina poose, Tad past'jeri iznaose U pono' se Bog rodi, Na koljena padose Bozjeg Sina iznaose Nebo i zemlju pohodi; Pred Covjek ishodi Na koljena padose Bog iDjevicom Marijom. A suknom ga obvijase 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze nebesku 18 7 U ubosku odjeu Krepost istece Danica Zv'jezda kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeu Kad porodi Djevica, Po Djevici covjeku Izgled davaMariji. Aneoska cesarica 17 Kralj u jaslî lezase 17 Zivine jaslî lezase Kralj u ga poznase A suknom ga ovijase Zivine ga poznase Sveta Djeva Marija. A suknom ga ovijase 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze nebesku 18 7 U ubosku odjeu Krepost istece Danica Zv'jezda kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeu Kad porodi Djevica, Po Djevici covjeku Izgled davaMariji. Andioska esarica Po Djevici Mariji. A suknom ga ovijase 18 Sveta Djeva Marija. Krepost kaze nebesku 18 7 U ubosku odjeu Krepost istece Danica Zv'jezda kaze nebesku Izgled dava covjeku U ubosku odjeu Kad porodi Djevica, Po Djevici Mariji. Izgled dava covjeku Aneoska cesarica Po Djevici Mariji. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Tere Jezus bi zazvan Poroenje Djetia 24 Svetom Ime spasovno O svet' Djevom Marijom. Samu paklu strahovno Andioske cesarice, Svetom Djevom Marijom. Nova zv'jezda ishodi 25 Sv'jetu biljeg4izvodi Nova zv'jezda ishodi Po kreposti visnjega Da se Jezus porodi Sv'jetu biljeg izvodi Bez djela covjecega Svetom Djevom Marijom. Da se Jezus porodi Zace sina Bozjega Svetom Djevom Marijom. Put Betlema iase 26 Kralja tri ter6voase Put Betlema iase Djeva Sina porodi, Sta, vrh gdje on bivase Kralja tri ter voase avlu silu ugvozdi, Svetom Djevom Marijom. Sta, vrh gdje on bivase A krstjane oslobodi Svetom Djevom Marijom. Kad 27 8 Smjerno se poklonise Kad ga mu sluzahu, Andjeli kralji vidise Dare mu otvorise Smjerno se pojahu, Novu pjesanpoklonise Svetom Djevom Marijom. Dare milost prosjahu Svojumu otvorise Svetom Djevom Marijom. Zlato prida kralj Gaspar 28 10 A Melkior mire dar Zlato pridane rascini kralj Gaspar Bozanstvo Baldasar Ter tamjana A se covjek ucini, ErMelkior mire dar Svetom Djevom Marijom. Ter tamjana 29 Ni covjestvoBaldasar pricini Marijom. Mra kaze covika, 29 11 Zlato kralja velika, Mra Bogu visnjemu, Slavakaze covika, Tamjan Boga od vika Zlato kralja velika, Gospodinu nasemu, Svetom Djevom Marijom. Tamjan Boga od vika I covjeku smjernomu Svetom Djevom Marijom. Na dan Bozia pjesan 19 1841. Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Bozji obrezan Po porodu osmi dan U sej vr'jemeoni dan godista Krvim polit Bi Sin sv'jetu navijesta: Mir se Bozji obrezan Prid Djevicom Marijom. Krvim polit oni dan Poroenje Djetia Prid Djevicom Marijom. Po Djevici nasemu, I covjeku smjernomu Po Djevici Mariji. Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Bozji obrezan Po porodu osmi dan U sej polit onigodista vr'jeme dan Krvi Bi Sin sv'jetu nav'jesta: Mir se Bozji obrezan Pred Djevicom Marijom. Krvi polit oni dan Poroenje Djetia Pred Djevicom Marijom. Po Djevici nasemu, I covjeku smjernomu Po Djevici Mariji. Pucka bozina pjesma 19 1921. Po porodu osmi dan 19 1 Bi Sin Bozji obrezan Po porodu osmi dan U sej vr'jeme godista Krvlju polit oni dan Bi Sin sv'jetu navijesta: Mir se Bozji obrezan Pred Djevicom Marijom. Krvlju polit oni dan Poroenje Djetia Pred Djevicom Marijom. Po Djevici nasemu, I covjeku smjernomu Po Djevici Mariji. Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. Zv'jezda provod bijase 22 4 Kâ im pute skazase Zv'jezda stavljase, U jasli gaprovod bijase Gdje Sin Bozji rodi se Kâ Djevice Marije. Majka putese klanjase, Od im mu skazase Gdje Sin Bozji rodi se Ter ga slatko ljubljase, Od Djevice Marija. Prida nj kadar doose 23 6 Zlatne krune skidose Prida nj sepadose U pono' kadar doose Bog rodi, Na koljena Zlatne zemlju Marijom. NeboDjevicompogodi; Prid i krune skidose Na koljena padose Bog i Covjek 24 ishodi Prid prida kralj Gaspar Od Djevice Marije. Ter tamjana Baldasar 25 Prid kaze covjeka, Mra Djevicom Marijom. Tamjan Boga 26 vika od Svetom Djevomprimi Djeti dare kàd Marijom. Da bi Boga ljubili Aneoska cesarica I Djevicu Mariju. Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. Zv'jezda provod bijase 22 4 Kâ im pute kazase Zv'jezda stavljase, U jasli gaprovod bijase Gdje Sin Bozji rodi se Kâ Djevice Marije. Majka putese klanjase, Od im mu kazase Gdje Sin Bozji rodi se Ter ga slatko ljubljase, Od Djevice Marija. Preda nj kada doose 23 6 Zlatne krune skidose Preda nj sepadose U pono'kada doose Bog rodi, Na koljena Zlatne zemlju Marijom. NeboDjevicompohodi; Pred i krune skidose Na koljena padose Bog i Covjek 24 ishodi Pred prida kralj Gaspar Od Djevice Marije. Ter tamjana Baldasar 25 Pred kaze covjeka, Mra Djevicom Marijom. Tamjan Boga 26 vika od S svetom Djevom Marijom. Djeti dare kad primi 26 Milost kraljem7udili DjetiBoga kad primi dare ljubili Zv'jezda istece Danica Da bi Milost kraljem udili Kad porodi Djevica, I Djevicu Mariju. Da bi Boga ljubili Andioska esarica I Djevicu Mariju. Da bi Boga vidjeli I Djevicu Mariju. Zv'jezda provod bijase 22 4 Kâ im pute kazase Zv'jezda stavljase, U jasli gaprovod bijase Gdje Sin Bozji rodi se Kâ Djevice Marije. Majka putese klanjase, Od im mu kazase Gdje Sin Bozji rodi se Ter ga slatko ljubljase, Od Djevice Marija. Preda nj kada doose 23 6 Zlatne krune skidose Preda nj sepadose U pono'kada doose Bog rodi, Na koljena Zlatne zemlju Marijom. NeboDjevicompohodi; Pred i krune skidose Na koljena padose Bog i Covjek 24 ishodi Pred preda Marije. Od Djevice kralj Gaspar ZlatoDjevicom Marijom. Ter tamjana Baldasar 25 Pred kaze covjeka, Mra Djevicom Marijom. Tamjan Boga 26 v'jeka od Svetom Djevomprimi Djeti dare kad Marijom. Da bi Boga ljubili Aneoska cesarica I Djevicu Mariju. A krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. Na dan Bozia pjesan 1841. Sin' Boziji, budi hvaljen Po sve v'jeke v'jeka. Ter krstjane oslobodi Sveta Djeva Marija. Pijee Pucka bozina pjesma 1890. Sv'jem nam bilo na spasenje! Sin' Boziji, budi hvaljen Sin' Boziji, budi hvaljen Po sve v'jeke v'jeka. Po sve v'jeke v'jeka. A krsane oslobodi A krsane oslobodi Sveta Djeva Marija. Stariji su ovo vrijeme gledali Sveta bilo Marija. Aneli mu sluzahu, bi trcali mu snijegom igrali Kad bi ozebli, tada Novu pjesan pjevahu, Novu pjesan pjevahu, natrag u komin, da se malo ugriju i da igru ubrzo ponove. I u Djevice Marije. Djetetu je bilo tesko rastaviti se od sudrugova i igre, ali jezemlju pohodi; jer je Nebo i pozurilo kui, Nebo i zemlju pohodi; bilo i Covjekcekati drugi poziv. Bog i Covjek ishodi opasno ishodi Bog Od Djevice Marije. OdNekoliko dana prije Bozia trebalo je usjei badnjak. Iscekivanje Novoroenceta 7 Zv'jezda istece Danica Kad porodi Djevica, Aneoska cesarica Sveta Djeva Marija. Obicno bi ga se postavljalo pred vrata, da ga prolaznici i posjetitelji mogu vidjeti i s drugima usporeivati. Pricalo se je ciji je najvei i najljepsi, kao sto se kod klanja svinja pronosilo cija je bila najteza. Trebalo je takoer svakome obiteljskom clanu nabaviti nesto novo kao bozini dar, o cemu bi se roditelji dugo dogovarali. Kad bi se na Badnjak dijelili darovi, djeca su znatizeljno gledala na tue darove i mislila kako je njegov dar manji, neznatniji. Ipak su na koncu svi bili zadovoljni. Proslava Bozia pocinjala je na Badnji dan uvecer. Kad bi se 7 ukuani sabrali u kominu,7 otac bi unio svi Zv'jezda istece Danica nazocne: Zv'jezda istece Danica vam badnjak i pozdravio ,,Dobra vecer! Sretno Kad porodi Isusovo! Nakon povratka, otac bi cestitao Bozi i sjeli bi za posnu vecer obicno bakalar tako zapocinjui blagdan Bozia. Poslije su se pohaali susjedi radi cestitanja, zapocinjalo bi pjevanje, nekada i pucanje, i to je bila priprema, bdjenje za pononicu. Ni oni nisu isli spavati, a ako bi koje dijete zaspalo, budili su ga za pononicu koja se po davnasnjem obicaju slavila u cetiri sata ujutro, a pohaalo ju sve sto je moglo hodati. Osjeala su se kao u raju, pa im je bilo zao da je to odusevljenje prebrzo prestalo. Sva su se djeca nastojala probiti do jaslica i kad su uspjela nai Maloga Isusa na slami bila su tako odusevljena prizorom da se nisu dala otrgnuti. Cesto su ih roditelji morali odvlaciti pa je bilo suza i glasnoga placa jer su htjeli neizostavno i Maloga Isusa sobom ponijeti. Ueko bi ga tri-cetiri dana prije Badnjega dana da ga slucajno ne bi iznenadilo grubo vrijeme. Biro je lijepo, sesno stablo i onoliko veliko da ga moze sam na vratu doma donijet. To je bilo deblo dva-tri metra dugacko. Nije ga se smjelo pilom prepilit nego junacki ekirom obalit i ponosno na ramenu doma donijeti. Badnjak je bio ponos domaina i kue pa se njemu poklanjala velika paznja. Uz badnjak su se pripremale i veselice. To su dubove cjepanice ili oblice koje su se nalagale na ognjistu uz badnjak, a bilo hi je onoliko koliko je bilo muskijeh glava u kui ili u zajednici. Badnjak se stavjo na ognjiste na Badnji dan predvecer, tako da je debji kraj bio prislonjen uz oganj i polako bi dogorijevo kroz bozino vrijeme. Veselice bi se poslozile uz badnjak, a izmeu njih badnjak bi se zakitio grancicama lovorike, masline i prutom loze. Badnjak nikako nije mogo bit od grane, nego jedino od debla koje je uspravno raslo. Kad bi badnjak izgorio, pokupilo bi se malo ugljena od njega i to bi se cuvalo u kui kano blagoslov. Tridesetih godina dvadesetoga stoljea nastupile su velike promjene. Trebalo je odgovoriti novom vremenu, badnjak se promijenio. Badnjak se vise nije cijepo pa se naglo smanjio. Posto je onoliki koliki je mogo stat u loziste od spahera. Umjesto na otvorenu vatru, stavjo bi se na spaher gdje bi stojo do blagoslova koje bi uslijedilo iza Vodokrsa. Nalozio bi se kad proe sveenik s blagoslovom. Svi obicaji su se i dalje obavljali na isti nacin. Osim na Staru godinu, obnova badnjaka se obavljala i uoci Vodokrsa, ali taj obicaj je ve davno prestao. Za obnovu badnjaka pripremale su se nove veselice jer bi prethodne izgorjele. Drvo badnjaka u staro je doba bio znak moi domaina, ponos njega i njegove kue zajednice. Badnjak bi dogorijevo gotovo cijelo bozino vrijeme i zivo bi ga obiljezio. U nova doba posto je tek puki simbol. Ivana, Mladenci Nevina djecica i Stara godina, takoer su krcati bozinim dogaanjem koje prate osobiti pucki obicaji, na primjer blagoslov vina na Ivanjdan, sibanje djece na Nevinu djecicu, kolendavanje tj. Pero Baule Gornji tekst je drugo poglavlje iz dum Ivove knjige Sveenik maticni broj St. Budui da je on u Cilipima zivio do 1930. U Cilipima se pijee U sej vrijeme godista tradicionalno pjevalo prije polnoke u cijelosti svih 30 kitica. Tek je nedavno uvedeno da se ono lomi i pjeva u tri dijela tijekom polnoke. Napomene Borovi Vjecno su zeleni k'o da je proljee! Ispili su boju svjezih morskih trava. Uz brijeg se penju, otkud mjesec dolijee, Poneki na hridi sunca se i spava. Iz njihova rebra lae se raaju, A mreze se bojom ponose od kore. O, zar se igdje ptice slae svaaju Nego na tebi, crni nas bore? Na Bozi se sutke do sela dovuku... Stari se k'o badnjaci uz zeravu griju, A mladi se u srebro i zvijezde obuku I s djecom se radosno nad jaslama smiju. Rajmund Kupareo Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Njih predstavljaju mudraci koji su dosli s istoka da se poklone zidovskom kralju usp. Evanelist Matej koji izvjesuje o tome dogaaju istice kako su dosli do Jeruzalema slijedei zvijezdu, koju su ugledali netom sto se pojavila na nebu i koju su tumacili kao znak roenja kralja kojeg su proroci navijestili, to jest Mesije. Stigavsi, meutim, u Jeruzalem, mudraci su trebali upute sveenika i pismoznanaca kako bi doznali tocno mjesto kamo se trebaju uputiti, to jest Betlehem, Davidov grad usp. Matej 2, 5-6; Mihej 5, 1. Zvijezda i Sveto pismo bili su dva svjetla koja su vodila mudrace, u kojima vidimo primjere istinskih trazitelja istine. Oni su bili mudraci koji su proucavali zvijezde i poznavali povijest narodâ. Bili su uceni ljudi u sirem smislu. Promatrali su svemir smatrajui ga gotovo velikom knjigom punom znakova i Bozjih poruka za covjeka. Steceno znanje, stoga, nisu smatrali svrhom samome sebi, nego su bili spremni uzdii svoj pogled dalje, prema bozanskim otkrivenjima i pozivima. Nisu se, naime, stidjeli traziti upute od zidovskih vjerskih poglavara. Mudraci meutim slusaju prorostva i prihvaaju ih; i, tek sto se ponovno zaputise k Betlehemu, iznova ugledase zvijezdu, gotovo kao potvrdu savrsenog sklada izmeu covjekova trazenja i Bozje istine, sklada koji ispuni radosu srca tih istinskih mudraca usp. Mogli su ostati razocarani, stovise, sablaznjeni. Meutim, kao pravi mudraci, otvoreni su otajstvu koje se ocituje na iznenaujui nacin; i sa svojim simbolicnim darovima pokazuju da prepoznaju u Isusu Kralja i Bozjeg Sina. Upravo se u toj gesti ispunjavaju mesijanska prorostva koja navijestaju da e se svi narodi pokloniti Bogu Izraela. Bilo bi nesto sasvim prirodno da su se vratili u Jeruzalem, u Herodovu palacu i hram, kako bi i druge upoznali sa svojim otkriem. Meutim, mudraci, koji su izabrali za svoga vladara Djetesce, cuvali su to otkrie u tajnosti, po uzoru na Mariju, ili bolje, na samoga Boga i, kao sto se pojavise, tako i nestadose u tisini, zadovoljni, ali takoer promijenjeni susretom s Istinom. Otkrili su novo lice Boga, novo kraljevstvo: kraljevstvo ljubavi. Neka nam Djevica Marija, uzor prave mudrosti, pomogne da budemo istinski trazitelji istine o Bogu i da budemo kadri zivjeti uvijek duboki sklad izmeu vjere i razuma, znanosti i objave. Savjeti svetih mudraca Recite nam vi kojima je srce neobicna postala zvijezda: Kako razbiti dane sto se usancise u mjesece, a mjeseci u dugih godina gnijezda? Kako izii iz zacarana kruga i prevariti vrijeme sto nam oci pijeskom straha zasu? ­ Nadom, samo nadom! Karavana nije duga, mozete je prijei u laganu kasu. Recite nam vi, koji ste ipak bili ljudi i na cas u uspjeh svog puta kolebali: Kako ocaje odalecit' iz grudi sto na nas su od mladosti vrebali? Kako srce nadi, a nadu drugima predati? ­ U zvjezdano nebo gledati, samo gledati! Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Na ovoj su zemlji tri glavna praga ljudskoga zivota: roenje, vjencanje i umiranje. Ovdje govorimo o zenidbi, o cilju i smislu zenidbene zajednice. Zâruke, vjèridba, pròsidba ili pstenovnje jest dogovor, obeanje, javno iskazana namjera da e se mladi i djevojka uzeti. Simbolizira ga mladieva predaja zarucnickoga prstena djevojci. Vjrenk ili zàrucnk: mladi koji je dao vjeru djevojci da e je uzeti za zenu, isprosio njezinu ruku. Vjrenica ili zàrucnica: djevojka koja je pod vjerom, vjerena, zarucena, obeana za udaju. Vjérnost: svojstvo onoga koji je vjeran, privrzen, odan: Bog prema covjeku u odrzavanju obeanja; vjernik prema Bogu; katolik prema Papi; bracni drugovi jedno drugomu. Znik, mladòzenja ili uvèglija: covjek koji se zeni. Nèvjesta ili mlâda: djevojka na dan vjencanja i prvo vrijeme nakon toga. Mldnci: mladozenja i mladenka, upravo vjencani par. Zèna: ljudska osoba kojoj je organizam prikladan da zanese, nosi, rodi i doji dijete: mlada, dobra, slobodna, vjerna, lijepa, pobozna. Hrvatska rijec brâk dolazi od staroslavenskoga glagola brati uzimati. Bracni pojmovi Snimio Darko Orlovi. Brak je od 1946. Do tada se rabila rijec zenidba. Sada je zenidba u kanonskom pravu isto sto i brak, zajednicki zivot muza i zene koji su se pred Bogom uzeli, zakleli i zive svoje zajednistvo kao sakrament. No, zenidba se u svakodnevnom govoru svela na sadrzaj slican vjencanju ili udaji, tj. Mi ne biramo ni oca ni majku. Ni roditelji ne biraju nijedno dijete. Samo Bog bira svoju majku da se Sin Bozji zacne po Duhu Svetom i rodi u vremenu od Djevice Marije. Ali mladi bira djevojku za suprugu, djevojka bira mladia za supruga, izmeu milijuna, i dogodi se, i to ne rijetko, da se radikalno raziu sa svim posljedicama raspada obitelji, nezadovoljstva do ocaja. Zákonit znaci po zakonu drzave ili Crkve. Za crkveno vjencanje donose se svi civilni dokumenti. I neka svi podatci u civilnim i crkvenim ispravama budu ujednaceni: ime, prezime, roditelji, datum i mjesto roenja itd. Sredi to sada, o svadbi, a ne o svai za zemlju! Zènidba je zakonom priznata trajna i iskljuciva veza meu supruznicima; zdruzenje muskarca i zene u svrhu osnutka obitelji; vjencanstvo, bracna zajednica. U krsanstvu je ona i sakrament, sveto otajstvo meu vjernicima. Sljedee, uze, znacenje zenidbe je sam cin koji se obavlja pri stupanju u brak, tj. Udati se znaci dti se u neku kuu, obitelj, i to svojevoljno, bezuvjetno, iz ljubavi prema izabranom muskarcu, uz uzajamna prava i obveze koje se polazu prisegom pred oltarom: Tako mi Bog pomogao... Iskljucivo uzajamno právo na tijelo supruznika; uzajamna bveza da obitavaju obiteljski zajedno, da se uzajamno postuju, da djecu raaju i odgajaju. U sakramentnom braku postoji pravo na prirodni uzitak, ali i duznost na prirodni zadatak. Nije Bog stvorio uzitak bez zadatka. Svaki bracni cin treba biti otvoren Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. I svako zaceto cedo ima pravo na zivot, pocetno biti roeno, a zatim dolicno odgojeno. Roditelji smrtno grijese kada dijete, iz bilo kojega razloga, hotimicno pobacuju. I svi oni koji u tome sudjeluju. I taj pobacaj nije samo kad je trbuh ve narastao, nego kad se raznim tabletama ili drugim nacinima plod utrobni istjeruje, pomee, kad mu se ne dopusta da se ugnijezdi i razvija ili kad, izmeu zacea i roenja, bilo koji zahvat neroeno ljudsko bie nasilno ili neprirodno izbacuje iz trudnice. Pravi vjernici postuju zakon raanja i odgoja djece! Ne pobacuje se ni hendikepirano zaceto cedo. Kada se dogodi da se dijete u 3. Kad se covjek odijeli od Boga i Bozjega zakona, nema zla u koje ne e srljati. Crkva drzi i naucava da je normalno i moralno u braku ono sto je po naravi ureeno, kao naravni bracni cin, naravno zacee, naravno nosenje, naravno raanje, naravno dojenje. Sto majka dijete dulje doji, to je dijete normalnije i pameu zdravije. Sve sto je izvan naravnoga zakona, prirodnoga, nije ni normalno ni moralno, ni naravno ni prirodno. Vjencánje: vijenac od ruza na glavi zarucnice na dan njezine udaje. Vjencanje pred oltarom, s rukom na krizu ili na evanelju. Ima i posebnih osoba i predmeta prozvanih po tom vijencu: vjencani kum, vjencana haljina. To je vjencanje posebna nagrada za njih dvoje vjencanika, ali vise od nagrade, to je njihov novi zadatak. U mladenke je na glavi vijenac, ali e od sada njih dvoje vjrenka biti supruznici i s novim potomcima koji dou od njih biti u obiteljskom vijencu, u krugu uzajamne vjencane ljubavi. To simbolizira i vjencani pstn, zatvoreni krug, iz kojega i u kojem ne smije biti preljuba, prijevare, nevjernosti. Djelitelji sakramenta zenidbe jesu oni koji sklapaju zenidbu; sveenik na vjencanju ima ulogu svjedoka, on samo asistira pristanku supruznika i daje im blagoslov u ime Crkve. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Pìrnci su sudionici veselja koji docekuju svatove u nevjestinu domu, a prìstase pirnici sto dou nepozvani. Za sretan brak i bracni zivot glavni je uvjet: cisti do braka, vjerni do groba! Brak sklopljen u Crkvi za krstenike je sakrament otajstvo, svetinja, prisega , u kojem zenik i nevjesta ugovaraju, obeaju i pristaju zivjeti kao supruznici dijelei skladnosti i protivnosti, zdravlje i bolesti, uspjehe i neuspjehe. On je i izvor i sredstvo svetosti supruznika i krsanskih obitelji. Stoga taj sakrament, zbog odraza na drustvo i Crkvu, ima najvise clanaka u crkvenom Zakoniku: cak 111 kanoni: 1055-1165. Na studiju teologije poseban je predmet: Zenidbeno pravo. Svi drugi sakramenti imaju znatno manje odredaba: krstenje ­ 30; potvrda ­ 18; Euharistija ­ 62; pokora ­ 39; bolesnicko pomazanje ­ 10; sveti red ­ 47. Zenidba mijenja personalni status. Osobno stanje jesu norme, koje ureuju pravnu i poslovnu sposobnost osobe. Po mnogim zakonodavstvima u to ulazi i zenidbeno i uope obiteljsko pravo, a po nekima i nasljedno pravo. Zenidbom se otvara stranica obiteljskoga stanja, a zenidbeni status, kao i roditeljski, namee niz obveza. Brak sklopljen izmeu nekrstenika nije sakrament, ali u pravilu je i on nerazrjesiv. Ulazak u brak u skladu je s covjekovom naravi, predstavlja ostvarenje ljudske zudnje da se ne bude sam, nego nadopunjen sebi bliskim i ravnopravnim biem, s kojim se zivi u tjelesnom i duhovnom zajednistvu, dobru i zlu, smijehu i suzi, imanju i nemanju, udi i strasti. Ta i takva covjekova narav ujedno je i prvi izvor prava. Naravni zakon je udionistvo razumna stvorenja u vjecnom zakonu, svim biima otiskuje odreene sklonosti prema njihovim cinima i svrhama; svjetlo razuma kojim spoznajemo sto moramo ciniti, a cega se kloniti. To svjetlo i taj zakon Bog je dao covjeku kad ga je stvorio. Sveopi je i nepromjenljiv. Obuhvaa najopenitije zapovijedi koje su svima poznate i zakljucke bliske nacelima. Urezan je u ljudsku narav da bi covjek, razmisljajui, primijetio kako Bog zeli da se djeluje u ovome svijetu. Odreuje sto je pravilno ili pogrjesno na osnovi ope covjecnosti koju dijele sva ljudska bia, uocavajui svrhe koje dijelimo sa svim zivim stvorenjima ocuvanje vlastitoga bia , sa zivotinjama razmnozavanje i podizanje potomstva i s drugim ljudima spoznavanje istine o Bogu i zivljenje u ljudskom drustvu. Ureuje sve za cim covjek tezi po svojoj naravi. Govorimo o dvije temeljne ljudske i vjerske znacajke braka i bracnoga zivota. To su jednobracnost i nerazrjesivost. Do smrti jednoga od bracnih drugova. U takvu slucaju moze se muz zeniti ili zena udati, cak i vise puta, ovisno o smrti supruznika. Krsanska vjera uci da nije muskarac vrjedniji da bi mogao istodobno imati vise zena, a isto tako ni zena da bi imala vise muskaraca. Nego: jedan prema jedan. Zato su ljubavnici, prileznici, neobveznici... Zenidbenom vezom, a onda i posteljom, povezuje se i spaja samo dvoje. Ta jedincatost obuhvaa zenidbenu ljubav, meusobno usklaivanje, povjerljivost i dijeljenje citava zivota. Sakramenti krstenja, krizme i svetoga reda primaju se samo jednom u zivotu. I sakrament zenidbe obicno se prima samo jednom u zivotu. Sakramenti ispovijedi, pricesti i bolesnickoga pomazanja primaju se vise puta u zivotu. Brak je Bozja ustanova. Bog je na pocetku svijeta stvorio covjekovo tijelo iz propadljiva praha zemljanoga i udahnuo mu besmrtnu dusu. Kad je Bog stvorio prvoga covjeka, onda je rekao: Nije dobro da je covjek sam, nacinit u mu druzicu, koja e biti njemu slicna i ravna po naravi i dostojanstvu, a razlicita po tjelesnom ustroju i dusevnoj strukturi. Bog je ustanovio zenidbu u zemaljskom raju kad je blagoslovio prve ljude: Plodite se i mnozite i napunite zemlju, i sebi je podlozite Postanak 2, 28. Sam je, dakle, Bog i stvorio i zarucio i vjencao prvi bracni par i odredio im zadau. I sve ugradio u ljudsku narav kao zakon, pravilo. Po dusi je covjek Bozja slika i prilika, to jest po razumu i slobodnoj volji. Po tim dvjema kvalitetama covjek je odgovoran pred Bogom i pred drugima. Bog je covjeku dao 10 prstiju na rukama, 10 prstiju na nogama, 10 tjelesnih sustava: zivcani, misini, kostani, krvni, disni, reproduktivni, kozni, probavni, s unutarnjim i vanjskim izlucivanjem, mokrani. Eto ih svega deset! Zna ih svako dijete u prvom razredu osnovne. Zivotinje nemaju ni razuma ni slobodne volje, ni zapovijedi, ni odgovornosti. One imaju prirodne nagone ili porive. Cetiri su temeljna nagona i u zivotinja i u ljudi: 1. S obzirom na razmnozavanje u neslobodne zivotinje nema ni pobacaja ni demografskih problema, prirodni red. A u slobodna i moralna covjeka ima i pobacaja i tzv. Toliko je svakovrsni bludni grijeh preplavio zemlju da mu se svijet u praksi i zakonima prilagoava, ne prizna ga grijehom, hvali ga i ponosi se njime. To je kao da se netko hvali zaraznom bolesu! Covjek se procjenjuje koliko se svjesno i savjesno ravna po Bozjem zakonu, i koliko moze kontrolirati nagon. Tako na kraju kaze da ne moze zivjeti bez grijeha! Bog je ljude stavio na kusnju. Nisu Bogu okrenuli lice nego lea, njegovu zapovijed prezreli. Zeni je kazna u odnosu na muza i u bolnu raanju i odgajanju djece, i kad nije shvaena i voljena. Bog je stvorio jednoga Adama i jednu Evu. Bog nije stvorio samo jedno bie musko i jedno bie zensko, nego on covjecanstvo stalno uzdrzava na bracnom nacelu: jedan muskarac ­ jedna zena. Zato je u svijetu po Bozjem planu i racunu otprilike toliko muskih, koliko zenskih. Covjecanstvo se tako mnozi da to ne ovisi cak ni o muskarcu i zeni. Kad bi to ovisilo o njima, onda bi ravnoteza bila posve poremeena. Tako novine donose da u Indiji ima na desetke milijuna muskih vise, u Kini jos vise, jer je uvedena mogunost da roditelji mogu doznati docekuju li musko ili zensko i mogu pobaciti koje hoe, jer po drzavnom zakonu ne smiju imati vise od jednoga ili dvoje. Bog nikomu nije dao da u obitelji odlucuje hoe li roditi musko ili zensko. Pa se dogodi da bude pet zenskih, nijedan djecak. Ili pet muskia, nijedna curica. Ali u selu ima po prilici jednak broj muskih i zenskih u rasponu od nekoliko godina. U zupi je taj broj jos izjednaceniji, u narodu jos vise, a u svijetu pogotovo. Tu ravnotezu remete ratovi u kojima veinom ginu muskarci, ali nakon rata openito je primijeeno da se vise muskaraca raa, da se nadoknadi ratni gubitak. Sto mislis ravna li svime time Stvoritelj ili tzv. Bog je i tebe stvorio da ti dâ suprotno bie. Jesi li naisao na pravu, na pravoga? Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Prvi Isusov nastup nakon krstenja i kusnje bijase nazocnost na jednoj seoskoj svadbi na kojoj je ponestalo vina. Na svadbi je bila i Isusova Majka i nekoliko Isusovih ucenika. Marija je primijetila da nema vina, rekla je Isusu i ocijenila da bi se Isus mogao snai. Zato je preporucila slugama da ucine sto im Isus kaze. Blagoslovio vodu, nalozio da se nosi kunomu domainu Ivan 2, 1-11. Isus je donio najvei dar 600 litara , nasu vodu pretvara u vino, kao sto i nase vino pretvara u svoju presvetu Krv. Isus je ucinio svoje prvo javno cudo, na zagovor majke Marije, u Kani. Blago onomu tko moze pozvati Isusa na svoju svadbu. Tuzna je kua koja ne moze pozvati Isusa na svadbu. Ima jedna narodna blagoslovna molitva za jelo: ,,Doi, Isuse, i gostom nam budi, blagoslovi sve sto ovaj stol nudi! Neka ti budu iskrena misao kad god je zboris. I ne zalijei se u tanjur dok je ne izmolite svi zajedno. Isus cesto rabi sliku svadbene radosti da opise kraljevstvo nebesko Matej 22, 1-14; Luka 14, 15-24. Budui da je brak ­ zenidba i udaja ­ Bozji plan i Bozja volja, onda je ne samo korisno nego i nuzno ukljuciti se iskrenom molitvom u taj Bozji program. Moli Boga da te svojim putovima dovede pred tvoju zivotnu druzicu ili nju k tebi. Zapamti: Dijete je Bozji dar, a ne Bozji dug. Nije ti Bog duzan dati dijete. Stoga je molitva bitna sastojnica zenidbe, raanja i odgajanja djece. A Bog uslisava nase molitve na cetiri nacina, odgovarajui: Da ­ kad je po njegovoj volji! Ne ­ kad je protiv njegove volje! Cekaj ­ dok bude njegova volja. Ako ispunis uvjete, zavjete ­ dat e ti po svojoj svetoj volji. S obzirom na zacee, ti se o tome nista ne pitas. Zacnes, ne znas ni da si zacela, pogotovo muz ne zna. Ne znas je li zaceto jedno ili dvoje? Je li musko ili zensko? Ne znas hoes li normalno roditi ili spontano pobaciti. Ne pitas se ni o plodu utrobe svoje, a da se pitas o svome zenidbenom drugu? A otprilike je 20% brakova neplodnih. Mozda je u tebi razlog, a ne u njoj. Ovisi i o drogama, zlim pokusima, ve ucinjenu pobacaju. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kazu da najvise ovisi o neodrzavanju higijene kod prvih spolnih odnosa, da je to najcesi uzrok kasnije neplodnosti, zbog prenosenja gljivica, bakterija... A sve se to dogaa u nasem katolickom narodu! Dijete se raa organski posve kompletno sa svih 10 tjelesnih sustava odnosno sa 6. Stoga mala moli kako mama moli. Mali psuje kako tata psuje. Mali krade kako tata krade, mala laze kako mama laze. Famozna ovca Dolly, skinuta s aparata 2003. Svako dijete pocinje svoj vlastiti zivot od svoje prve minute, a ne s 27 ili 34 godine svoje majke. Ima nemali broj bracnih partnera koji nemaju djeteta pa se odluce na uzimanje tuega djeteta kao svoga posvoje, posine, pokere. Pa kada se tako pokazu velikodusnima, onda im ponekada Bog daruje vlastito dijete, i vise njih. Iskrena ocinska i majcinska ljubav zna ii iznad veza tijela i krvi i prihvatiti djecu drugih obitelji pruzajui im ono sto je potrebno za zivot i puni razvoj. Ako ne mozete imati djece, a zapne s papirologijom za posvajanje ­ udomi! Ionako e svako dijete jednom otii od tebe, nisi njegov vlasnik, a udomiteljstvom mozes sada omoguiti djetetu bolje uvjete rasta i vise ljubavi i odgoja nego u domu. Isus je jednom recenicom obuhvatio obje zenidbene istine: Prva: ,,Stvoritelj od pocetka musko i zensko stvori ih i rece: Stoga e covjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju zenu; i dvoje njih bit e jedno tijelo. Tako vise nisu dvoje, nego jedno tijelo. Valjano sklopljen i izvrsen brak nerazrjesiv je, nerazvediv, svojstvena mu je nepovrjediva cvrstoa. Izvrsen, znaci dogodio se bracni cin. Valjana i dovrsena zenidba ne moze se razrijesiti nikojom ljudskom silom. Valja razlikovati: rastavu, razvod i nistavost braka. Rastava je razdvajanje muza i zene od stola i postelje separatio tori et mensae , ali ne s nakanom prevjencanja. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Na primjer, jedno pocini preljub i nastane u obitelji zivi nered. Sto e druga nevina strana? Tesko je odrzati brak kad nestane ljubavi, a gotovo nemogue kad nestane postovanja. U takvim slucajevima nekada moze biti bolje da svatko poe u svoj kut ringa, na svoju stranu, dok se ne smiri i shvati: ipak mi je bolje bilo dok smo bili sretni; idemo poi ponovno. Tako je ovo razdruzivanje supruznika bez formalnog razvrgnua zenidbene veze mogue rjesenje nepodnosljiva bracnog odnosa. Dakle, rastava sama po sebi nije grijeh nego moze biti razborit, pravedan i miroljubiv cin, sve dok joj nakana nije postii tjelesno jedinstvo s treom osobom. Razvod je razvrgavanje zakonite veze na graanskom sudu divortium. Sudbeno ponistenje valjane zenidbe. Bracni par postaje slobodan za drugu civilnu zenidbu. To se ne moze ni na koji nacin odnositi ili primijeniti na Bozji i crkveni zakon nerazrjesivosti izvrsena braka. U Crkvi nema razrjesenja, razvrgnua, razvoda, ponistenja braka. Civilni zakon kako vjencava, tako razvjencava i prevjencava. Crkva kako vjencava, tako ne razvjencava. Tako na primjer vjencas se u Pravoslavnoj Crkvi, valjano, i onda to razvrgnes, bas razvedes, a ne samo rastavis, prema pravoslavnim zakonima preljub, muz nestao u ratu, ali nije dokazano da je umro, zena u umobolnici ­ 12 je takvih slucajeva , Katolicka Crkva ne prizna takvo razvjencanje, pa takve razvjencane ne moze ni vjencati. Ima u Hrvatskoj gradova gdje je vise od 40% brakova razvedenih, razvjencanih i prevjencanih, civilno. U nekim zapadnim zemljama jos vise. Crkva dakle pozna rastavu od stola i postelje, a ne pozna razvod, rastavu braka po graanskim kriterijima. Katolicka Crkva nema ovlast razrijesiti zenidbu izmeu krstenih osoba, koja je valjano sklopljena i u kojoj je obavljen bracni cin. Ali postoje neki slucajevi, tako rijetki da su prave iznimke sto potvruju pravilo, u kojima se moze razrijesiti brak ako oba bracna druga nisu krsani. Odluka o takvim slucajevima u cijeloj Crkvi pridrzana je iskljucivo Papi. Pavlovska povlastica privilegium paulinum: Prva Korinanima 7, 10-15 : Zenidba sklopljena izmeu dvoje nekrstenih razrjesuje se pavlovskom povlasticom u korist vjere stranke koja je primila krstenje, samim cinom kojim ta stranka sklopi novu zenidbu, ako se nekrstena stranka rastala kanon 1143,1. Smatra se da se nekrstena stranka rastala ako ne zeli s krstenom strankom zajedno zivjeti ili ne zeli zajedno zivjeti u miru bez vrijeanja Stvoritelja, osim ako joj ta posto se krstila nije dala opravdan razlog da se rastavi kanon 1143,2. Dakle oboje nekrsteno, te se jedno krsti, a drugo ne pristaje na zajednicki zivot. Krsanska vjera favor fidei, tj. Upravo to predlaze Vladimir Brodnjak u Razlikovnome rjecniku srpskoga i hrvatskog jezika Zagreb, 1991. Petrovska povlastica privilegium petrinum odnosi se na sve druge slucajeve. Na primjer, neizvrsenu zenidbu izmeu krstenih ili izmeu krstene i nekrstene stranke moze, zbog opravdana razloga, razrijesiti rimski prvosveenik na molbu obiju stranaka ili samo jedne od njih, makar druga stranka bila protivna kanon 1142. Ili: kad se nekrsteni, koji ima vise zena, krsti, moze zadrzati jednu od njih, otpustivsi ostale kanon 1148,1. Meutim, Crkva pozna nistavost zenidbe. To jest slucaj da je zenidba od samoga pocetka nistava, nevaljana, bezvrijedna, pa je u posebnom sudbenom postupku Crkva takvom samo proglasava. Na primjer zbog raznih zapreka koje zenidbu cine nevaljanom Zakonik kanonskoga prava nabraja ih vise: nedostatak dobi, nemogunost bracnoga cina, ve valjana zenidba, nekrstena osoba, sveti red, svecani dozivotni zavjet cistoe, otmica, brakoubojstvo, krvno srodstvo u izravnoj liniji, svojbina, javno udoree, vjencanje pred nezakonitim sveenikom, zatajenje psihicke bolesti i slicno. Zasto Crkva naucava nerazrjesivost braka? Zato sto je zenidba savez muske i zenske osobe pred Bogom da e zivjeti u zajednistvu koje je po svojoj naravi usmjereno: na dobro supruznika meusobna ljubav, pomo i usavrsavanje, zadovoljenje nagona u sluzbi zivota ; na raanje djece i na odgajanje djece. To je troje smisao zenidbe. Vjecnost ti ovisi o vremenu. Drugi zivot o ovome zivotu. Kad polazis u rat, moli se jedanput. Kad ides na more, moli se dvaput. Kad se zenis, moli se triput. Blago onom tko tako cini jer o tvome bracnom drugu ovisi veinom i tvoja zivotna srea. Nikola Buljan, Katolicka djevojka i katolicka majka, Zagreb, 1938. Ako je dijete zaceto, duzan si ga priznati i za njega plaati uzdrzavanje do djetetove Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Civilni zakoni su to danas dobro razradili. Nije ni potreba ni nuzda da radi jednoga nepromisljena cina sebe i svoga sudionika dozivotno osudis za boravak u istom prostoru, ako vas ne veze nista osim posljedica toga snosaja. Statistike o broju propalih brakova su neumoljive. Vjerojatnost da ete zajedno docekati starost zadnjih se godina drasticno smanjuje. Uspjeti u braku znaci imati velikodusnosti, suosjeanja, dragosti, a ne samo strasti; znati slusati, a ne samo zapovijedati; ljubav nisu samo njezni poljupci i uzitak, ljubav je i vjernost u kusnjama, ljubav je i postojanost u nevoljama. Ako sada ve imas zrna ili gromade sumnje, presijeci cvor. Bolje je sada raskinuti zaruke nego sutra krsiti bracne zavjete i razarati brak. S godinama onaj drugi ne e postati manje osoran, ne e biti manje sklon piu, manje sklon rasipnosti, kocki, laganju. Nemoj danas prigusiti fitilj pa da taj dinamit samo tinja cekajui kad e prasnuti. Grijeh je, pred Bogom i pred ljudima, sklapati brak znajui da se time u nas krug, sto ga simbolizira prsten, kao nas zatvoreni intimni prostor od zlata, unosi nagazna mina pa da ona prasne za koju godinu i razori ti svijet, a djecu iz toga braka ucini prilicno nesigurnima i nesretnima. Nije sramota razvrgnuti zaruke kolika je steta biti nevjeran u braku i njega razoriti. Zenidba je sakrament, svetinja. I ne zivi se samo na dan vjencanja, u veselju svadbe i zanosu medenoga mjeseca nego dok nas smrt ne rastavi. Samo ne bilo s kim. I kod izbora bracnoga druga vrijedi sto krojaci i stolari znaju rei: Tri put mjeri, jednom rezi! Vjernik se na zenidbu sprema i molitvom. Ne ovisi sve o nama i nasim izborima. Zato se treba predati u Bozje ruke. I nastojati uvijek biti razborit i pravedan. Ako je volja Bozja zenidba, onda je volja Bozja i konkretna zarucnica i konkretan zarucnik! Abrahamov sluga Eliezer moli Boga da mu posalje pravu zenu, Rebeku, koja e otii za patrijarhova sina Izaka Postanak 24. I Bog ga je uslisao: ona se javila na bunaru da napoji ne samo njega nego i njegove deve. Sve je to svetopisamski objavljeno i vjernicima dano za pouku i pomo. Ipak, zbog bludnosti, neka svaki ima svoju zenu i svaka neka ima svoga muza. Muz neka vrsi duznost prema zeni, a tako i zena prema muzu. Zena nije gospodar svoga tijela, nego muz, a tako ni muz nije gospodar svoga tijela, nego zena. Ne uskraujte se jedno drugome, osim po dogovoru, povremeno, da se posvetite molitvi pa se opet zdruzite da vas Sotona ne bi napastovao zbog vase neizdrzljivosti. Ali to velim kao dopustenje, ne kao zapovijed. A htio bih da svi ljudi budu kao i ja; ali svatko ima svoj dar od Boga, ovaj ovako, onaj onako. Neozenjenima pak i udovicama velim: dobro im je ako ostanu kao i ja. Ako li se ne mogu uzdrzati, neka se zene, udaju. Jer bolje je zeniti se negoli izgarati. A ozenjenima zapovijedam, ne ja, nego Gospodin: zena neka se od muza ne rastavlja ­ ako se ipak rastavi, neka ostane neudana ili neka se s muzem pomiri ­ i muz neka ne otpusta zene. I zena koja ima muza nevjernika te on privoli stanovati s njome, neka ne otpusta muza. Ta muz nevjernik posveen je zenom i zena nevjernica posveena je bratom. Inace bi djeca vasa bila necista, a ovako ­ sveta su. Jer sto znas, zeno, hoes li spasiti muza? Ili sto znas, muzu, hoes li spasiti zenu? U drugome svatko neka zivi kako mu je Gospodin dodijelio, kako ga je Bog pozvao. Jesi li vezan za zenu? Jesi li slobodan od zene? Ali ako se i ozenis, nisi sagrijesio; i djevica ako se uda, nije sagrijesila. Ali takvi e imati tjelesnu nevolju, a ja bih vas rado postedio. Misli li tko da je neprilican prema svojoj djevici kad je prezivotan i s njome mora biti, neka cini sto je nakanio, ne grijesi: neka se uzmu. Tko je pak nepokolebljivo stalan u srcu te nema potrebe, a u vlasti mu je volja pa to odluci u svom srcu ­ cuvati svoju djevicu ­ dobro cini. Tako, tko se ozeni svojom djevicom, dobro cini, a tko se ne ozeni, bolje cini. Zena je vezana dokle zivi muz njezin. Umre li muz, slobodna je: neka se uda za koga hoe, samo u Gospodinu. Bit e ipak blazenija ostane li onako, po mojem savjetu. Prva Korinanima 7, 1-17. Lakse je stanovati u pustinji, nego sa zenom svadljivom i gnjevljivom. Biblija, Mudre izreke 21, 9. Biblija, Mudre izreke 14, 1 Zenidba neka bude u casti meu svima i postelja neokaljana! Jer bludnicima e i preljubnicima suditi Bog. Biblija, Hebrejima 13, 4 Ako se zelis ozeniti, ozeni se sebi ravnom. Publije Ovidije Nazon 17 Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Jeronim Ne stoji kua na zemlji nego na zeni. Benjamin Franklin Muskarac je u pravilu zadovoljniji ako ima objed na stolu nego ako mu zena govori starogrcki. Samuel Johnson Zenidbom zena postaje slobodna, a muskarac gubi slobodu. Immanuel Kant Zenidbe se sklapaju na nebu, a ostvaruju na zemlji. Moritz Gottlieb Saphir Holofern ima prednost pred drugima, koji nakon zenidbe izgube glavu, a zadrze zenu. Holofern je barem izgubio obje u istom trenutku. Moritz Gottlieb Saphir Zenidba je kao i smrt: rijetko u nju pripremljeni. Niccolò Tommaseo Cednost, a ne dragocjenost zenu resi. Ante Starcevi Upoznaju se tri tjedna, vole se tri mjeseca, svaaju se tri godine, podnose se trideset godina, i djeca iznova. Hippolyte Adolphe Taine Zenidba je dugi razgovor prosaran raspravama. Robert Louis Stevenson Zenidba je omiljena jer spaja najveu kolicinu iskusenja s najvise mogunosti. George Bernard Shaw Dobar je brak onaj u kojem svatko imenuje onoga drugoga cuvarom svoje usamljenosti. Rainer Maria Rilke Ako je zena u krivu, moli je za oprostenje ako zelis zivjeti u miru! Francis de Croisset Mnoge zene uzajme srce od muskarca, ali su rijetke one koje ga zadrze u posjedu. Halil Dzubran Ljubav koja se svednevice ne obnavlja postaje navikom i zapada u ropstvo. Halil Dzubran Kad se zaljubljenici grle, oni zapravo grle ono sto ih spaja. Halil Dzubran Muskarac koji zeni ne oprosti lakse mane ne e nikad uzivati u njezinim plemenitim vrlinama. Halil Dzubran Plemenitost se ne sastoji u tome da mi ponudis nesto sto ocarava moj pogled nego da mi ponudis zjenicu oka svojega. Halil Dzubran Najljepsa je istina da nema ponavljanja u rijecima ,,Volim te! Ljubav nikad nije dosadna u jednooblicnosti svojih izrazavanja. Pamet je promjenjiva u svom nacinu govora, ali srce nije. Fulton Sheen Pravi pokazatelj muskarceva znacaja je zdravlje njegove zene. Cyril Connolly Iz zivota Katedralne zupe Prema socijalnoj slici gradske jezgre Centar za socijalnu skrb je ustanova u sustavu socijalne skrbi. Pruza razlicite vrste pomoi graanima koji zbog nepovoljnih drustveno-gospodarskih okolnosti, nesreenih obiteljskih odnosa ili drugih osobnih poteskoa nisu u mogunosti sami niti uz pomo clanova obitelji zadovoljiti osnovne zivotne potrebe, postii skladne odnosa s clanovima obitelji ili uspjesno ispunjavati obveze prema osobama o kojim su duzni skrbiti. Posebno podrucje rada Centra je zastita prava i interesa ranjivih skupina, kao sto su maloljetna djeca bez roditelja ili bez odgovarajue roditeljske skrbi, osobe lisene poslovne sposobnosti, osobe s posebnim potrebama, zrtve obiteljskoga nasilja, djeca i mladez s poremeajima u ponasanju, osobe bez sredstava za zivot, obitelji pod rizikom, stare i nemone osobe bez zakonskih obveznika uzdrzavanja. Sve usluge Centra su besplatne i za njih nije potrebna nikakva uputnica. U obavljanju svoje djelatnosti Centar za socijalnu skrb u Dubrovniku nuzno i cesto surauje s drugim pruzateljima socijalnih usluga, kao sto su ustanove socijalne skrbi: Dom za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi Maslina, Dom za stare i nemone osobe u Dubrovniku, Dom za stare i nemone osobe Domus Christi, Centar za rehabilitaciju Josipovac u Mandaljeni; organizacije civilnog drustva ­ udruge Lukernica, Dva skalina, Rina Masera, Udruga gluhih, Udruga tjelesno invalidnih, Udruga multiple skleroze; humanitarne organizacije Crveni kriz i Karitas; vjerske ustanove Biskupski ordinarijat, zupni uredi , javne ustanove vrtii, skole, Dom zdravlja, Opa bolnica, Obiteljski centar , pravosudna tijela Drzavno odvjetnistvo, Opinski i Zupanijski sud ; jedinice lokalne samouprave na podrucju nase nadleznosti: Grad Dubrovnik i opine: Konavle, Zupa dubrovacka, Dubrovacko primorje, Ston, Janjina i Mljet. Udruge se tek odnedavna pojavljuju kao pruzatelji socijalnih usluga i to u onom dijelu gdje su odreene usluge usklaene i nadopunjuju usluge koje pruza centar za socijalnu skrb. Kroz takvu suradnju stvara se siroka mreza potpore i pomoi za rjesavanje zivotnih poteskoa, ujedinjuju se razliciti resursi informacije, znanje, vjestine materijalni i ljudski resursi i lakse se zadovoljavaju razlicite potrebe graana. Najvea potreba i ocekivanja Centra od nevladinih udruga su projekti za organiziranje slobodnog vremena mladih, savjetovalisne usluge i potpora obiteljima. U tijeku je reforma sustava socijalne skrbi. Cilj reforme je poveati dostupnost, kvalitetu i primjerenost socijalnih Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Centru za socijalnu skrb za to je potrebna pomo nevladina sektora, volontera i svih koji su spremni i voljni pomoi ljudima u razlicitim poteskoama u zivotu. Knjiga o krsanstvu na Dancama Dance su hridovito mjesto na kraj mora, izmeu Pila i Lapada, a ispod Gradca, na kojem se nalaze: crkva podignuta kao odgovor na svjetsku posast kuge, samostan casnih sestara, zvonik na preslicu poznat po svim morima i oceanima svijeta, groblje epidemijsko od XV. Reprezentativno i luksuzno izdanje monografije Crkva i Samostan svete Marije na Dancama objavljeno je u proljee 2010. Petsto i pedeseta obljetnica postojanja zavjetne dubrovacke crkve iz 1457. U crkvi Svete Marije od Danaca cuvaju se remek-djela hrvatske rane renesanse: poliptih Gospa s Isusom Lovra Dobricevia i poliptih Gospa s Isusom u narucju Nikole Bozidarevia naslovnica Nase Gospe br. Uz Katedralu, zbornu crkvu Sv. Vlaha i fratarske samostane, crkva Sv. Marije na Dancama postala je mjesto kojeg su stanovnici Republike kao i stranci posebno darivali. Od korisnika unutar Zidina, 27 je samaca i sest obitelji s ukupno 48 clanova. U kategoriji tih korisnika stalnih pomoi, osam je samaca nesposobnih za rad i privreivanje, a 19 ih je radno sposobnih prijavljenih na Zavod za zaposljavanje. Od sest obitelji koji su korisnici stalne pomoi, tri su samohrane majke. Od ukupnog broja korisnika odnosno clanova 15 je djece i to sestero djece do 15 godina, a devet starije od 15 godina. Djeca kao clanovi obitelji imaju pravo na dodatke stalnoj pomoi nositelju do zavrsetka redovitoga obrazovanja. Tuu pomo i njegu kao novcano pravo doplatak 350500 kuna koristi 51 osoba. Od toga, 15 ih zivi samo, a 36 u obitelji. Osobnu invalidninu 625 ili 1250 kuna koristi 16 osoba. Na nju imaju pravo osobe s najtezim smetnjama u tjelesnom ili mentalnom razvoju, ako je osteenje nastalo prije 18 godine zivota. Pomo za stanovanje koristi 14 osoba. To pravo sluzi za rezijske troskove stanovanja a financira ga Grad Dubrovnik. U socijalnim ustanovama smjesteno je ukupno 17 starijih i nemonih osoba. Od toga broja 12 ih nema djecu niti zakonske obveznike uzdrzavanja. Privremeno uzdrzavanje alimentaciju koristi samo jedna samohrana majka. Pomo i njegu u kui starijim i bolesnima prima sedam osoba. Pomo pruza Dom za stare i nemone osobe, a troskove snosi Zaklada Blaga djela. Na podrucju Gradskoga kotara Grad 32 osobe su pod skrbnistvom 24 u obiteljima, a osam u socijalnim ustanovama , a tri osobe su pod roditeljskom skrbi. Neke od oblika socijalne skrbi koriste cetiri osobe ovisne o drogama. Nema podataka o primateljima naknade do zaposlenja 350 kuna mjesecno za nezaposlene s tjelesnim ili mentalnim osteenjem nakon zavrsenoga obrazovanja ni naknade za roditelja-njegovatelja 2500 kuna mjesecno za dijete s visestrukim osteenjima zdravlja. Katica Raic diplomirana socijalna radnica, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik Korisnici socijalne skrbi s podrucja Gradskoga kotara Grad Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. U prijepodnevnom dijelu programa predavanje je odrzao mladomisnik don Marin Luci. Misao-vodilja njegova predavanja bila je biblijska misao: Bog je prvo ljubio nas Prva Ivanova 4, 10. Govorei o naizgled dalekom Bogu od kojeg ljudi mozda imaju strah ili ga predocavaju kao onoga koji im salje patnju, ukazao je na cinjenicu kako je Bog dosao meu ljude rei im: Ne bojte se! Tu Bozju ljubav iskazanu i preko kriza potrebno je stalno posvjesivati kako bi zivot vjernickih obitelji bio doista krsanski. U tijeku predavanja za roditelje bilo je posebno organizirano cuvanje djece. Euharistiju je slavilo vise od stotinjak okupljenih. Susret se nastavio zajednickim objedom kojeg su sudionici sami pripremali, zatim poslijepodnevnim druzenjem i slobodnim aktivnostima za djecu i roditelje. Domain i biskupijski delegat za obiteljski pastoral don Stanko Lasi pridruzio se sudionicima nakon redovitih prijepodnevnih duznosti u dubrovackoj Prvostolnici. Gospa s Djetetom nad glavnim ulazom u crkvu Svete Marije na Dancama. Samostan je poznat i kao zavjetno svetiste pomoraca. Knjiga je predstavljena javnosti 11. Pa premda se to dogodilo izvan podrucja Gradske zupe, vrijedi zabiljeziti i cestitati sestrama s Danaca na tom pothvatu jer se one revno mole za sve nase pomorce, a same su redovite posjetiteljice Katedrale i ve desetljeima vode i kuanstvo otaca franjevaca u Male brae. Sazeto je o knjizi rekla poglavarica casnih s Danaca, s. Ruzica Bari: ,,Prozimanje bozanskoga i ljudskog iscitava se na svakoj stranici i kad govori o zivotu i djelovanju sestara ili kad opisuje bogatstvo i ljepotu umjetnickoga izricaja slike ili graevine. I dok primjerice citamo o vrijednim umjetninama, otkrivajui pojedinosti s kojima se prvi put susreemo, ne mozemo ne vidjeti tolike redovnice koje ponizno i s ljubavlju upiru pogled u lik Majke Marije, Isusa, Ivana Krstitelja, sv. Antuna, i tolikih, cijim posredovanjem traze Bozju blizinu. Jednako tako citajui o graditeljstvu i kiparstvu crkve i samostana, otkrivamo da je jedini smisao i svrha postojanja te ljepote ljudskoga izricaja udomiti dusu koja trazi Boga. Ekipu cine: Mario Bioci, Ivan Pavlina, Stjepan Srhoj, Sasa Stanisi, Hrvoje Cvjetkovi, Maroje Brbora, Damjan Suli ujedno najbolji strijelac , Darko Stani i Petar Kuzman. Finale na razini Biskupijske lige odigrano je 29. Utakmica je zavrsila izjednaceno 2:2 1:1 , da bi nakon redovitih jedanaesteraca rezultat bio i dalje izjednacen 5:5. Nastavilo se izvoenjem jedanaesteraca na ispadanje i obranom tek treeg jedanaesterca Matea Saulana ekipa Katedrale odnijela je pobjedu s rezultatom 9:8. Najboljim strijelcem proglasen je Damjan Suli iz pobjednicke ekipe, pokal za fair-play dobila je treeplasirana ekipa zupe Sv. Na cetvrtom mjestu zavrsili su malonogometasi zupe Sv. Vlaha iz Stona, a na petom zupa Gospe Karmelske iz Plocica. Suci finalne utakmice bili su: Mato Obsivac i Mato Bajurin. Prije zavrsnih utakmica svi sudionici okupili su se na misnom slavlju koje je u Svetistu Gospe od Milosra predvodio don Petar Pali. A prije finalne utakmice svjestan pojacanih napetosti kod igraca, molitvu na igralistu predvodio je voditelj Katolicke malonogometne lige za Dubrovacku biskupiju Kresimir Markovi. Utakmice je pratio i delegat za pastoral mladih don Ivan Bolkovac. To je cetvrta sezona kako se u Dubrovackoj biskupiji odrzava Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Katolicka malonogometna liga, a tijekom proteklih mjeseci odigrane su utakmice po dekanatima koji su prijavili ekipe. Korosante i procesija po Gradu Koròsnte, Koròsant, je visestoljetni dubrovacki izraz za Tijelovo. Ta imenica zenskoga roda pojavljuje se samo u mnozini, a nastala je od iskvarenoga latinskog Corpus sanctum ili talijanskoga corpo sante sveto Tijelo. Blagdan Tijelova slavi se od 1264. Na taj se dan pobozno i s postovanjem po ulicama i trgovima nosi uzviseni Sakrament, Kristovo tijelo, znak jedinstva, veza i zalog ljubavi, kruh jakih Psalam 78, 25 , okrjepljujua hrana Prva o Kraljevima 19, 8. Za klanjanje i tijelovski ophod posveena hostija stavi se u pokaznicu monstrancu, ostenzorij. Redovito se izrauje od plemenitih kovina. Povrh plasta pluvijala, svecanoga, bogatog uresenog bogosluznog ogrtaca koji seze od vrata do gleznja nositelj pokaznice obicno preko ramena stavi naplenik humeralni veo i njime, a ne golim rukama, dodiruje pokaznicu. Nad Svetootajstvom se, na 4, 6 ili 8 stapova nosi nebnica baldakin. Sredisnju proslavu Tijelova u Dubrovniku na sam blagdan navecer, u cetvrtak 3. On je u suslavlju tri sveenika predslavio euharistiju u Gospi, a zatim i ophod gradskim ulicama: od Trga Marina Drzia, Ispred Dvora, Ulicom od Puca i natrag Placom. Procesija se zaustavila pred donjim ulazom u crkvu Svetoga Frana i na taraci crkve Svetoga Vlaha. Kako uci Tridentski sabor, nakon posveenja kruha i vina, u sakramentu euharistije uistinu, stvarno i bitno pod prilikama tih vidljivih tvari nalazi se nas Gospodin Isus Krist, pravi Bog i pravi covjek. Nije meusobno suprotstavljeno da sam Spasitelj stalno sjedi na nebesima zdesna Ocu, a da isto tako bude svetootajstveno prisutan i nama nazocan svojim bivstvom i na mnogim drugim mjestima, nacin postojanja koji se rijecju jedva moze izraziti, a koji je ipak Bogu mogu usp. Matej 19, 26; Luka Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. To je svetootajstvo na Posljednjoj veceri ustanovio nas Otkupitelj kad je poslije blagoslova kruha i vina jasnim i nedvojbenim rijecima posvjedocio da apostolima daje vlastito tijelo i krv Matej 26, 26-29; Marko 14, 22-25 te zapovjedio da se u njegovu primanju stuje spomen na njega Luka 22, 19 i navijesta njegova smrt dok sam ne doe suditi svijetu Prva Korinanima 11, 26. On je naime zelio da se to sveto otajstvo uzima kao duhovna hrana kojima e se duse hraniti i jacati, i kao zalog kojim se oslobaamo od svakidasnjih prijestupa i branimo od smrtnih grijeha. Zelio je da to bude zalog nase budue slave i vjecne sree i da sa svakim od nas bude povezan kao s udovima jednoga tijela najtjesnjom vetom vjere, nade i ljubavi, kako bismo svi isto govorili i kako meu nama ne bi bilo raskola. Citav i potpuni Krist nalazi se pod prilikama kruha i pod svakim dijelom tih prilika, isto tako citav pod prilikama vina i pod svakim njihovim dijelom. Budui da je Krist nas Spasitelj rekao da je uistinu njegovo tijelo ono sto je pruzao pod prilikama kruha, zbog toga je u Katolickoj Crkvi uvijek bilo uvjerenje da se posveenjem kruha i vina citava podloga kruha pretvara u bivstvo tijela nasega Gospodina, a citava podloga vina u bivstvo njegove krvi. Tu je pretvorbu Crkva u pravom smislu nazvala transsupstancijacijom promjenom biti. Kristovi vjernici kod stovanja presvetoga Svetootajstva iskazuju bogostovanje koje se treba iskazivati pravome Na Zlatnoj harfi u Dubrovniku 5. Nazalost, ni jedna iz Dubrovacke biskupije. Dvadeset i peta jubilarna Zlatna harfa koja se za Splitsko-makarsku nadbiskupiju odrzava svake godine na drugom mjestu u subotu 5. Na dubrovacki dio programa pristiglo je sestotinjak sudionika u Djecji zborovi od Opuzena, Makarske, Runovia, Prolosca, Imotskog do Splita, Klisa, Kastela i Primostena u Maloj brai 5. Susret je zapoceo koncelebriranim misnim slavljem u crkvi Male brae koje je predvodio mladomisnik fr. Ivan Rezi, zupni vikar u Imotskom. Ispunivsi crkvu do posljednjeg mjesta i pjevajui zajedno bogosluzne pjesme djecji su zborovi dali posebnu ljepotu tom slavlju. Nakon mise i izvlacenja redoslijeda nastupili su sljedei djecji zborovi: zbor zupe Uznesenja Blazene Djevice Marije iz Kastel Luksia s voditeljicom s. Terezinom Basica, zbor Gospe Fatimske iz Splita kojeg vodi s. Pavla Njegovec, zbor zupe Sv. Dominika iz Splita sa s. Leonijom Brali, zbor zupe Sv. Stjepana iz Opuzena kojeg vodi s. Marinela Delonga, zbor zupe Sv. Marka iz Makarske sa s. Gracijom Akmadzi, zbor zupe Gospe od Karmela iz Runovia s Marijom Bioci i Anetom Babi, zbor zupe Uznesenja BDM iz Klisa s voditeljicom s. Anitom Perkusi, zbor zupe Sv. Mihovila iz Prolosca kojeg vodi s. Filipa Smoljo, jedan zbor iz dviju zupa Sv. Ivana iz Mravinaca i Bezgresnog zacea Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. BDM iz Kucina koji je ujedinila voditeljica s. Dulcinela Plavsa, zbor Gospe od Loreta iz Primostena s voditeljicom s. Lidijom Grgat, zbor zupe Sv. Franje iz Imotskog pod vodstvom s. Sofije Vukovi i zbor konkatedralne zupe Sv. Petra iz Splita sa s. Stipe Nosi i pokrajinska zastupnica za Splitsko-makarsku nadbiskupiju s. Nedjeljka Milanovi ­ Litre na zavrsetku susreta u samostanskoj crkvi podijelili su predstavnicima svih zborova priznanje za nastup. Ovogodisnja harfa bila je i svojevrsna molitva djece za djevojcicu Zanu Lelas da prohoda sto su oznacili posebnim plakatom uz oltar. Djeca i njihovi voditelji prije povratka u svoje zupe obisli su neke dubrovacke znamenitosti i upoznali se s nekim detaljima bogate povijesti grada podno Sra. Zlatna harfa je susret djecjih crkvenih zborova koji je na inicijativu fr. Mie Pinjuha, zapoceo 1. Festival nema natjecateljski karakter, ali na njemu svaki zbor pokaze temeljitost rada u tijeku cijele godine. Angelina Tadi Ivo Didovi iz Lumbarde. Glava i plocica s natpisom su izliveni u Veloj Luci. S obzirom na malu udaljenost ljevaonice, silikonski otisak portreta uzet je izravno s glinenog modela u ljevaonici pa gipsani odljev ne postoji. Postolje je izradio klesar ani Farac Sapi iz Korcule od stijene s Dubova iznad Pupnata. Spomenik je podignut kao trajni znak zahvalnosti dicnome mjestaninu i za uzor buduim narastajima, a otkrili su ga pupnatski zupnik i organizator svecanosti don Mato Araci i bivsi pupnatski zupnik msgr. Pod misom koja je prethodila otkrivanju spomenika propovijedao je danasnji rektor Katedrale i dubrovacki dekan dr. Na otkrivanju su nastupili Tereza Kesovija koju je kao dijete dum Pavo poucavao glazbi, Hrvatsko glazbeno kulturno drustvo Sveta Cecilija iz Korcule i Crkveni zbor Stope iz Blata, dok se fr. Drago Kolimbatovi prisjetio svojih susreta s dum Pavom i dramaticnih vremena koja su katolicki vjernici prozivljavali pod komunizmom. Dum Pavov zapis o tome kako su ga Udbini agenti htjeli lincovati u Korculi te kako su ga prebili u Gruzu i u HercegNovom 1953. Posa je od 1950. Antunovo u Gradu Otkriveno poprsje dugogodisnjega rektora dubrovacke Katedrale Spomen-obiljezje dum Pavu Posi, sveeniku i prepozitu Stolnoga kaptola Dubrovacke biskupije, hrvatskom rodoljubu i svjedoku vjere nasih dana, otkriveno je 12. Dum Pavovu glavu je prema fotografijama i opisu ljudi iz Pupnata u ljeto 2009. Diego Dekli blagoslivlje djecu na Svetoga Antuna 13. Don Stankovih 17 profesorskih godina na Plocama Nakon 17 godina koliko je drzao vjeronauk u Gimnaziji na Plocama, don Stanko od skolske godine 2010. Ostao mu je zupni vjeronauk za prvopricesnike i krizmanike te pojedinacni vjeronauk za one koji se kao odrasli spremaju primiti sakramente inicijacije krstenje, potvrdu, ispovijed i pricest ili samo neki od njih te priprave za zenidbu. O tom dogaaju don Stanko kaze: ,,Treba ustupiti mjesto mlaima. Drago mi je sto sam tolikim narastajima uspio priblizavati ljepotu katolicke nauke, i na podrucju vjerskih Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Dubrovacka gimnazija izdanak je drevne dubrovacke prosvjetne tradicije koja je povijesno zajamcena od XII. Rad u Gimnaziji smatrao sam vaznim dijelom svoga poslanja kao sveenika i gradskog zupnika. Nezaboravni su trenutci provedeni s tim mladim Dubrovcanima, i u ucionici i na hodocasima, od Rima do Svicarske. No, ako treba izdvojiti povratnu informaciju, onda bih rekao da mi je najdraze oprostajno pismo maturanata cetvrtog B iz 1997. Za Vas nas veze posebna nit. Idemo dalje, otkrivamo novi svijet; neki drugi krajevi cekaju na nas, neki drugi ljudi... Mozda otkrijemo smisao zivota i vratimo se natrag. A mozda nam se nikad vise ne sretnu puti. No, uvijek e u nasem srcu biti mjesta za Vas topli osmijeh. Za vjecno sjeanje iako materijalne stvari nisu duga vijeka , Vas 4. Imenovan sam vjerouciteljem u Opoj gimnaziji u Dubrovniku i tu sam sluzbu obavljao 17 godina. U meuvremenu sam predavao desetak godina u Osnovnoj skoli Marina Getaldia, a neko vrijeme i u Medicinskoj skoli. Kad se sve to zbroji, vise od dvije tisue djece i mladih imalo je priliku upoznati temelje vjere na kojima e postupno izgraivati svoj odnos prema Bogu molitvom, nedjeljnom Misom, sakramentima, dobrim djelima i cestitim zivotom. Program vjeronauka obuhvaa poznavanje Biblije, crkvene povijesti, kulturne i sakralne bastine, povijest Crkve u Hrvata i njezinu ulogu u ocuvanju nacionalnoga identiteta i kulture. Moja iskustva su pozitivna i zahvaljujem Bogu sto sam imao priliku tolike godine biti u stalnom kontaktu s mladima, pratiti njihov rast i dozrijevanje i veseliti se njihovim uspjesima. Imao sam pred sobom nadarene mladie i djevojke veinom odlikase koji su pokazivali zanimanje za vjerska pitanja i zivotne probleme pa je bilo lakse ostvariti postavljene ciljeve. Najbolje to svjedoci tridesetak maturalnih radova iz vjeronauka koje sam vodio. Nastojao sam da sat vjeronauka bude osloboen straha od svakodnevnih ispitivanja i ocjenjivanja, u opustenijem ozracju i duhovnoj intonaciji. Sat je pocinjao kratkom 24 molitvom, a nekada i Srednjim casom iz Casoslova, kratkim biblijskim tekstom ili zivotopisom svetca toga dana ili tjedna. Radni dio sastojao se od izlaganja teme i sazetka od pet recenica koje je trebalo zapisati u biljeznicu. Radni listi sadrzavao je odgovor na pitanja koja je trebalo dopuniti ili izmeu tri ponuena odgovora odabrati tocan. Zadnji dio sata bio je posveen razgovoru o aktualnim pitanjima Crkve i drustva uklopljenih u temu vjeronaucnoga programa. U sklopu vjeronauka vise puta godisnje pohodili bismo Katedralu, ostale crkve, samostane i crkvene muzeje, a barem jednom godisnje i pravoslavnu crkvu, sinagogu i islamsku zajednicu. Trajalo je to nekoliko godina. No hodocase u Rim nije prekidano nijedne godine od 1994. Posebno je zapameno ono 1995. Petra i u Bazilici gdje nas je Papa primio. Osim Rima mladi su pohodili Loreto, Asiz, Subiaco, Veneciju, Padovu i Firenzu. Vise puta mladi su pohodili Juznu Italiju i molili na grobu sv. Nikole u Bariju te blazenog Jakova Zadranina u Bitettu. Ne treba zaboraviti ni hodocasa na Siroki Brijeg u Hercegovini te u Mariju Bistricu 1998. Putovanja i hodocasa mladi su dozivljavali kao veliki dar njihovih roditelja koji su to dijelom financirali, ali i kao priliku za bolje poznavanja uloge Crkve i Pape koja se najbolje dozivi na opoj audijenciji u Vatikanu. Zapravo sam najvise ponosan sto su mi mnogi od njih otkrili kako sam bio posrednik da se zaljube u Vjecni Mladi u Rimu ispred katakomba Sv. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Odanost Rimu znacajka je pravoga katolika i konstanta dubrovackoga identiteta, a nasa zemljopisna blizina i suvremena sredstva putovanja omoguili su da to iskustvo bude dohvatljivo mnogim vjeroucenicima. Zato su po povratku kao sebi upravljene mogli osjeati rijeci pape Ivana VIII. Citajui pismo Tvoje plemenitosti sjajnije od svjetla smo upoznali, kolika je Tvoja vjera i iskrena poboznost prema Crkvi sv. Petra i Pavla i Nama. A jer Bozjom pomoi kao vjerni sin sv. Petra i Nas ponizno ispovijedas i zelis biti poslusan, ovim pismom Nasega apostolstva dostojno zahvaljujemo Tvojoj plemenitosti i ocinskom ljubavi kao predragoga sina, koji se vraa u krilo sv. Apostolske Stolice, majke Tvoje, s cijeg su precistog vrela Tvoji oci pili medonosne rijeke svetog propovijedanja, primamo i duhovnim rukama grlimo te, apostolskom dobrotom njegujemo, da posjedujui milost i blagoslov Bozji svetih apostola Petra i Pavla, apostolskih prvaka, uvijek budes cio i siguran od vidljivih i nevidljivih neprijatelja, koji nikada ne prestaju zasijedati na ljudsko spasenje, te zeljnu pobjedu nad neprijateljima lakse izvojujes, jer kako budes nastojao, da se sam Bogu ponizno pokoris i slusas njegovu svetu nauku i kako budes iskazao za ljubav Bozju duznu pocast njegovim sveenicima i sluzbenicima, tako es nesumnjivo biti pobjednik i gospodar nad svima svojim neprijateljima i buntovnim protivnicima. I budui da si nas zamolio da bismo te blagoslovili, ucinili smo to rado kad smo citali misu pred zrtvenikom sv. Petra, da uzmognes ovdje sretno vladati, a po smrti da se na nebesima radujes za sve vijeke. Zahvalan sam Bogu sto sam smogao snage i hrabrosti poi na tolika duga putovanja s mladima koji nisu bili punoljetni i preuzeti odgovornost za njih umjesto njihovih roditelja. Velika je milost da se nijednom nije dogodilo nista nezgodno i opasno i da je sve proteklo u najboljem redu. Svaki put na povratku kleknuo sam pred oltar Majke Bozje Gospe od Porata i izrekao zahvalnu molitvu. Gimnazijske godine su nezaboravne za ucenike, ali i za profesore i vjeroucitelje ­ sto vrijeme dalje odmice postaju jos draze. Zahvalan Bogu za pamet i snagu, kolegama profesorima na suradnji, ravnateljicama i ostalom pomonom osoblju u Gimnaziji na susretljivosti, a posebno svim narastajima koje sam imao priliku poucavati i neizmjerno voljeti, obeavam da u ih i ubudue pratiti svojim molitvama i nositi duboko u srcu. U koncelebraciji i polaganju ruku na nove prezbitere sudjelovalo je cetrdesetak sveenika, a meu njima i nekoliko iz Splita gdje su novoreenici studirali teologiju. Za prezbitere Dubrovacke biskupije na Petrovdan 2010. Sveenik je svjedok Isusa Krista, osoba koja privodi ljude Bogu, navjesta im Bozju poruku, sluzitelj svetih otajstava: krstenja, euharistije, pomirenja i bolesnickoga pomazanja. Don Hrvoje je slavio mladu misu u zavicajnoj zupi 11. Djecu i mlade pratili su njihovi zupnici: don Ivo Martinovi, don Marko Crnjak, fr. Ivo Srezovi i don Marko Vidovi. Svaka skupina sama je organizirala pripremu hrane i pia. U program sedmodnevnog boravka bio je ukljucen duhovni i rekreativni dio: zajednicka molitva i misa, a glavna tocka dnevnoga reda bilo je plivanje sto je nekima, koji to prije nisu znali, omogueno da sada nauce. Svaka je skupina jedan dan provela na izletu u Dubrovniku u razgledanju gradskih zidina, crkava, samostana i ostalih znamenitosti. Svi su sudionici izrazili zelju da ponovno dou u Gospin dom i zahvalni su Katedralnoj zupi koja im je bez ikakve materijalne naknade omoguila nezaboravno ljetovanje 25 Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Uz asistenciju ministranata, dominikanskih novaka i suslavlju cetiri sveenika, misu je predvodio i propovijedao don Marin Luci. Na glavnom oltaru bile su izlozene moi nebesnice iz Blata. Djeca i mladi iz Glamoca sa svojim i dubrovackim gradskim zupnikom. To je ujedno konkretan oblik pomoi opstanku malobrojnih Hrvata koji jos uvijek zive na podrucju Banjolucke biskupije nakon sto ih je veina protjerana u proslom ratu i do danas se nije vratila. Gabrijela, Karla, Ana i Petrunjela pripremale su se za ovaj dogaaj od veljace, raznim aktivnostima i susretima na kojima su bile redovite i vrijedne. Biseri Oceva Milosra nastaju i vode se tragom Blazenice, one zele u svojoj okolini i na svoj nacin svjedociti i pruzati milosre svima koje susreu. Nadamo se da e zagovor blazene Marije Propetog Petkovi koju zelimo nasljedovati uciniti da se nas broj poveava i da zaista budemo Ocevi biseri milosra razasuti po nasoj zupi, gradu pa i cijelom svijetu. Jelena Krili, Sestra Jelena s izvoacicama recitala 9. Propovijedajui o citanjima 15. Nedjeljna Misa nepresusni je izvor nase duhovnosti i duhovna okrepa za cijeli tjedan. Ona je temelj naseg zajednistva koje je iskreno, spontano, univerzalno. Danas smo s mnogima zajedno slikom, rijecima, srcem. Poput milosrdnoga Samarijca i mi odavde vidimo one koji se osjeaju iznemogli u bolnicama, osamljeni u starackim domovima, sami po kuama, izranjeni u Domovinskome ratu, ostavljeni na milost i nemilost meunarodnim sudovima, osueni u zatvorima. Svima zelimo kapljom ulja ublaziti boli i zaviti rane, a gutljajem vina probuditi volju za zivotom koji moze podariti samo Isus Krist. Danasnje prvo citanje Ponovljeni zakon 30, 10-14 i evanelje Luka 10, 25-37 povezuje nit koja nam ukazuje na to da je Isusovo djelovanje kruna i ispunjenje djela starozavjetnih velikana: danas je ta poveznica starozavjetnog i evaneoskog ulomka motiv zapovijedi i zakona. Na sami spomen zapovijedi u covjeku se raa otpor. Osobito u ovo vrijeme odmora htjeli bismo se osloboditi svake stege. Htjeli bismo se barem na neko vrijeme predati igri, zabavi i opustanju. Sino smo svjedocili otvaranju Ljetnih igara: mjesec i pol dana umjetnici su na neki nacin zakonodavci u Gradu. Odmor je dobar i covjeku potreban, ali ni na odmoru se ne moze prestati biti covjek, Bozja prilika, Kristov vjernik. Kao voa i odgajatelj Bozjega izabranog naroda i Mojsije je svjestan covjekova otpora zapovijedi i zakonu, pa istice da zapovijed kojom Bog svoj narod obvezuje nije preteska ni predaleka. Sredisnji je lik zidovski zakonoznanac. To je pripadnik drustvene i duhovne elite. No, je li mu i u srcu ­ da ga provodi? Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Isus u prispodobi odnose prikazuje zaostreno, kako bi njegova pouka bila sto uocljivija. Covjek izranjen od razbojnika, polumrtav ceka tko e mu pomoi. Pokraj njega prolaze sveenik i levit, dakle elitni pripadnici njegova naroda, ljudi koji su na osobit nacin njegovi bliznji. Zaobilazei izranjena i polumrtva covjeka oni su zacijelo nasli neko opravdanje i ispriku. Nailazi i jedan Samarijac, pripadnik susjednog naroda, kojega Zidove mrze i preziru. I on bi mogao nai opravdanje i ispriku: prije svega, nesretnik nije njegov sunarodnjak, prije prolaznika stranca nesretniku su duzni pomoi njegovi sunarodnjaci. Osim toga, Samarijac se izmeu Jeruzalema i Jerihona zacijelo nije zatekao kao turist, nego nekim vaznim poslom: nitko se bez ozbiljne potrebe ne bi zaputio onamo gdje e nailaziti na mrznju i prezir. Na kraju, ako prie nesretniku izlaze se i znatnome trosku. Isus meutim o Samarijcu kaze: ,,vidje ga, sazali se pa mu pristupi i povije rane zalivsi ih uljem i vinom. On, koji po uobicajenim mjerilima nije bliznji, svoju hranu i svoje pie pretvara u lijek za unesreenoga, ne trazi opravdanje ni ispriku. Pruzajui pomo unesreenomu, Samarijac ­ osim troska ­ sigurno podnosi i druge zrtve, u najmanju ruku donekle mu se remeti plan putovanja, ali on ne kalkulira: pomoi covjeku u nevolji za njega je najvaznije. Mudrijasa-pismoznanca Isus na kraju svoje prispodobe tjera da sam odgovori na vlastito pitanje ,,Tko je moj bliznji? On sada daje odgovor, koji emo radije nazvati tocnim nego pravilnim. Pismoznancu Snimila Berta Kopi. Zato njegov iznueni odgovor na pitanje ,,Tko je od ove trojice bio bliznji onomu koji je upao meu razbojnike?! Slusajui ovaj dojmljivi i dirljivi evaneoski ulomak vrlo se lako mozemo svrstati meu one sto zaobilaze bit pouke sadrzane u Isusovoj prispodobi o Milosrdnom Samarijcu. Isus naime ovu prispodobu nije izrekao zato da bismo se svrstali na njegovu stranu protiv pismoznanca. Bit Isusove poruke sadrzana je u onoj zavrsnoj rijeci: ,,Idi pa i ti cini tako! Nije li svatko od nas gotovo svakodnevno u dilemi ­ vidjeti tuu nevolju pa pritei u pomo ili okrenuti glavu i zaobii onoga tko je u nevolji? Mozda ne susreemo svakodnevno covjeka izranjena od razbojnika, no nemojmo Isusa hvatati za slovo! Isusova prispodoba zapravo obuhvaa cjelinu i nase danasnje situacije, pa je stoga itekako aktualna. Podjela uloga nije odreena: gotovo svi se zatjecemo u ulozi pismoznanca: znamo sto je pravilno, a rado trazimo i nalazimo isprike. Nisu danas, nazalost, rijetki ni oni izranjeni i napusteni: Nije li slican razbojniku onaj tko lihvarskom kamatom goni u ocaj nevoljnika kojemu je posudio novac uz kamatu od desetak posto mjesecno? Nije li slican razbojniku i onaj tko divljom voznjom obori prolaznika? Prije nekoliko dana cuo sam za slucaj koji dobro ilustrira Isusovu prispodobu sto samo je danas culi. Dvoje mladih, mladia Irca i djevojku iz Berlina, netom sto su izasli iz autobusa i na propisanome pjesackom prijelazu posli preko ceste oborio je nesavjesni vozac. Vjerojatno je bilo i domaih ljudi koji su ondje izasli iz autobusa i mogli vidjeti prometnu nesreu a hvalimo se da smo 90% katolicka zemlja! Nisu li ti Sveani bili njihovi milosrdni samarijci? Na njih se eto mogu doslovno primijeniti rijeci iz Isusove prispodobe: ,,Vidjese i sazalise se. Sveani su na licu smjesta pruzili pomo tesko ozlijeenome mladiu, koji je ubrzo prebacen na Hitnu pomo, a zatim su se pobrinuli i za prijevoz djevojke, koja je bila lakse ozlijeena. Tko je dakle bio bliznji unesreenim turistima? Nisu nam poznate sve okolnosti slucaja, ali nam je iz mnogih drugih slucajeva poznato da nasi ljudi cesto okrenu glavu, jer ne zele biti mozda pozvani svjedociti pred policijom ili pred sudom mozda e izgubiti puno dragocjenog vremena, mozda e se morati nekome zamjeriti? Doista, kad slusamo i razmatramo Isusove prispodobe nije li nam prva ­ cesto i posljednja ­ misao divljenje ljepoti tih prispodoba? A Isus nije iznosio prispodobe iz estetskih pobuda. Bitna je njihova zahtjevnost, a ne knjizevna vrijednost. Da, Bog je bio s Isusom, a Isus htjede biti s nama. Tko god, umjesto udobne uloge pismoznanca, prihvati ulogu samarijca moze s pravom drzati da je Isus s njim! Ako mu je Bozja zapovijed ljubavi u srcu, onda to i nije pretesko. Uznesenje na nebo blazene Djevice Marije naslovnik je dubrovacke prvostolnice Gospe Velike, a slavi se molitvama i zavjetima Gospi od Porata, ophodom i blagoslovom s cudotvornom slikom toj zastitnici gradske zupe i dubrovacke luke. Slavlje je pocelo trodnevnicom: u cetvrtak 12. Sve tri veceri propovijedao je dr. Katedrala i Katedralna zupa ovogodisnjom je svetkovinom Velike Gospe zapocela trogodisnju pripravu za proslavu tristote obljetnice otvaranja sadasnje katedrale. Dogodine e tema trodnevnica biti Marija u vjeri Crkve, a 2012. Marijino uznesenje na nebo ­ istina vjere. Zivot Djevice Marije od anelova navjestenja do Kalvarije Propovjednik je jednostavnim biblijskim rijecima uklopio u nas vjernicki zivot u kojem Gospina vjera ostaje trajno nadahnue i primjer za nasljedovanje u svakodnevnim prilikama i okolnostima koje treba sagledavati Marijinim prihvaanjem, predanjem u Bozju volju i spremnim odgovorom na ponueni Bozji plan. Danijele Skoro, redovnice iz Druzbe Keri milosra. Drugi dan trodnevlja pred Gospom je, u pratnji nekoliko pjevacica, u 20. Zenski zbor Stope iz Blata pred Katedralom 12. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Crkveni pjevacki zbor Stolne crkve u procesiji Gospe od Porata 15. U subotu, takoer u stolnoj crkvi, bio je koncert dr. Darka Kristovia na orguljama, Gospi u cast. Taj lijecnik i glazbenik ve vise godina Prvostolnici i svom rodnom gradu daruje vrstan koncert na orguljama. Nakon toga, od devet navecer do ponoa molitveno bdjenje za nasu Biskupiju predvodio je msgr. I nju je predvodio otac Niko Bili istaknuvsi da Dubrovnik sa slikom Gospe od Porata stoljeima svjedoci poboznost, pouzdanje i zahvalnost za tolika dobrocinstva koja dobiva po Marijinu zagovoru. Najbolje to svjedoce zavjetni darovi kojima je slika Gospe od Porata okruzena kao i molitve koje se svakodnevno Gospi upravljaju pred njezinim oltarom i slikom i zapaljene svijee koje po cijeli dan gore. Pozvao je sve da nastave to casenje zbog kojeg je njemacki isusovac Wilhelm Gumppenberg 1657. Mnostvo vjernika, Dubrovcana i njihovih gostiju, uputilo se potom sa slikom Gospe od Porata Placom, ispred Knezeva dvora, Gradske vijenice, Luze, ispod Zvonika, ulicom Svetoga Dominika u gradsku luku gdje smo se pomolili za sve nase pomorce, ribare, brodove i brodice te Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. U ophodu su sudjelovali sveenici i redovnici, redovnice, clanovi Bratstva Presvetog Sakramenta, ministranti i predstavnici gradske i zupanijske vlasti. Ove godine sliku Gospe od Porata nosili su kapetani duge plovidbe: Ivica Ljuban, Ivo Boskovi, Leon Bjelokosi i Stijepo Brailo te zapovjednik broda Ivo Herendija. Prisjetili smo se tada i molitvenoga zara unatrag 19 godina, kad je, 1991. Dan je bio suncan i ugodno topao. Najcasnija crkva u Biskupiji cijelo je prijepodne bila puna vjernika i hodocasnika od kojih su mnogi pristupili sakramentima ispovijedi i pricesti. I ove godine stovatelji su paljenjem svijea u cast Gospi, sabranom molitvom i sudjelovanjem u euharistiji posvjedocili svoju odanost i zahvalnost Gospi od Porata. Slika Gospe od Porata ostala je izlozena blizem casenju vjernika, ispred svoga oltara, sve do Male Gospe. Stari dubrovacki lekcionari blagdan Velike Gospe nazivaju: Uznesenje blazene Djeve Marije 1570. Do tada sam bio zavrsio sjemenisnu gimnaziju u Dubrovniku i prve dvije godine teologije u Zadru jer su komunisticke vlasti bile zatvorile Bogosloviju u Splitu pa sam zbog vojske, koja je trebala trajati dvije godine, prekinuo studij. U travnju te godine drzava je promijenila naziv iz FNRJ u SFRJ, a u Rimu je objavljena cuvena okruznica Pacem in terris pape Ivana XXIII. Dva mjeseca kasnije blazeni Ivan XXIII. Dok sam bio u vojsci Konrad Adenauer je prestao biti njemacki kancelar 15. Na mene je najvei trag ostavilo to sto je, dok sam bio u vojsci, Drugi vatikanski sabor 4. Trebalo je jako dobro paziti sto se govori. Komunisticka drzava imala je plan sirenja marksizma i socijalizma na sve zemlje u razvoju koje su se oslobaale kolonijalizma i osamostaljivale pa je u tu svrhu sve frcalo od izraza Pokret nesvrstanosti, nadblokovske podjele, Trei svijet, miroljubiva aktivna koegzistencija, samit, plenum itd. Toga se ljeta, dakle, nakon praznika, nisam vraao u bogosloviju, nego sam se u rodnim Jarama spremao za vojsku. Prije puta trebalo je napraviti drveni vojnicki kovceg propisanih dimenzija s kljucem. Na put me ispratila sestra koja je nosila kofer prva cetiri kilometra koja smo pjesacili. Putovanje sam nastavio autobusom do Mostara i zatim vlakom preko Sarajeva, Kraljeva, Nisa do Vranja kamo sam stigao 28. Prvoga dana bilo je sisanje na golo, kupanje i oblacenje u vojnicko odijelo. Jedno odijelo smo dobili za svaki dan, a drugo za nedjelju i blagdane kad se moglo izai u grad. Sve to tezilo 30 Vojnik u Vranju pocetkom 1964. Ispovijest jednoga vojnika je oko 20 kilograma. Vojnicke cipele bile su duboke, a umjesto carapa dobio sam tzv. Suferice smo sami prali i susili, a jednom tjedno davali smo robu na pranje i subotom popodne dobivali cistu. Kupanje je bilo zajednicko subotom poslijepodne u posebnoj prostoriji, a svako jutro umivali smo se hladnom vodom od obraza do pojasa. Dnevni program pocinjao je u 5. Prije dorucka trebalo je pospremiti postelju sto je oduzimalo puno vremena jer nije bilo madraca nego slamarica koju se moralo izravnati do maksimuma. Dorucak je bio u 7 sati, najcese bijela kava s umjetnim mlijekom i cetvrtina kruha s malo pekmeza, a nekada je bila tzv. Vrlo cesto isli smo na cjelodnevnu nastavu na obliznje vojno vjezbaliste Bunusevac i tamo ostajali sve do 13 sati. Prva tri mjeseca, kao mladi vojnici, dobivali smo tzv. Kako je rucak bio tek u 14 sati jedva bismo izdrzali. Ponedjeljkom je bio grah za rucak i tome smo se veselili, a miris graha osjeali s udaljenosti od jednog kilometra. I stvarno je uvijek bio izvrstan. Poslije rucka bio je odmor i slobodno vrijeme, a nakon toga cisenje oruzja ili cisenje kruga tako da je svatko bio zaposlen. Redari su se u spavaonicama takoer mijenjali i sve je bilo uredno i cisto. Mlada vojska u prvih nekoliko mjeseci nije isla na strazu nego kasnije, kad je prosla tromjesecnu osnovnu izobrazbu. A cjelokupna je izobrazba trajala deset mjeseci. Poslije toga moglo se koristiti dopust, Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Mene je zapao Nis. Pola godine proveo sam u radnoj skupini radei u jednoj vojarni kao lozac, a zadnja tri mjeseca bio sam kocijas na jednom gospodarstvu i brinuo se o dva konja i kolima. Imao sam sreu da je vojni rok skraen i moj narastaj je bio prvi koji je sluzio samo godinu i pol, do 12. Otpusten sam kao obican vojnik. Na prvo mjesto stavio bih dosadu koja je zapocinjala svaki dan moralno-politickom nastavom. Uglavnom se odnosila na novinske vijesti i komentare, a voditelj je u nedostatku pripreme znao zaduziti i pokojeg vojnika da umjesto njega odrzi sat. Dosadan i tezak bio je tzv. Kad nije bilo sto drugo na rasporedu, pristupalo se dugotrajnom cisenju oruzja. Barem jednom tjedno na rasporedu je bilo kopanje rovova i pravljenje grudobrana, puzanje s cjelokupnom opremom, pjesacenje i po nekoliko kilometara s cjelokupnom opremom, a potom vojna vjezba. Nakon takve cjelodnevne vjezbe vojnici bi se tako umorili da bi pri povratku padali od umora, a neki i od alkohola koji su kriomice kupili u selu i posebnim prijevozom prebacivali u vojarnu. Vojnici su se najvise bojali tzv. Bilo je i smijesnih situacija jer bi u brzini neki obuli jednu svoju, a drugu tuu cipelu ili obje lijeve pa je tek kasnije, kad se razdanilo, moglo doi do zamjene. Naporne su bile i vojne vjezbe koje su trajale nekoliko dana i odrzavale su se pedesetak ili vise kilometara od vojarne. Po cijele noi ostajalo bi se vani i pod satorskim krilom na kisi. Mokri i promrzli cekali smo jutro kad je vjezba zavrsavala. Kad bismo se vraali u vojarnu osjetili bismo olaksanje kao da dolazimo doma. Nekoliko smo puta imali gaanje iz svih vrsta oruzja. Bio sam odlican strijelac. Medalja koju sam dobio jos je kod mene, ali sve do sada nisam bio smogao hrabrosti ikome je pokazati. Najljepsa su bila vecernja okupljanja na igralistu nas cetrdesetorice sveenickih kandidata iz svih krajeva ondasnje drzave i svih biskupija i redovnickih zajednica. U manjim skupinama potiho smo molili krunicu i razgovarali. Nakon napornoga dana jedva bismo cekali vecer i nase molitvene sastanke i ugodne razgovore. Druzili smo se i po danu i tijekom nastave jer nas je u svakoj ceti bilo po nekoliko. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Zapovjednici su znali tko smo jer su im bili dostavljeni takvi podatci. No, sjemenisna klasicna gimnazija i studij filozofije nisu se priznavali. Neki vojnici, koji su me poznavali, pogledali su me s nevjericom, a ja sam ostao miran. Imao sam blizu 24 godine i znao sto hou od zivota. Ponizenja je bilo napretek. Moje optereenje bilo je puno teze jer je oprema pritiskala oba ramena, struk i ruke metalnom kutijom. Nekoliko puta godisnje dolazio nam je sveenik iz Nisa koji nas je potajno ispovijedao i duhovno ohrabrivao, a mi smo svakodnevnom molitvom jacali volju da ustrajemo na zapocetom sveenickom putu. I bas sluzei vojni rok, ucvrsivali smo svoje zvanje i u teskoama pronalazili snagu da ne odustanemo. Zato mi je taj dio vojnickoga zivota ostao u najljepsoj uspomeni koju sam sve ove godine nosio u dusi i nisam se mogao osloboditi zelje da jos jednom posjetim mjesto gdje sam proveo godinu dana vojske, vojarnu u Vranju. U drugoj polovici kolovoza ove godine autom polo iz 2003. Motivacija je bila velika i putovanje je tamo i natrag trajalo punih dvadeset sati, cijeli dan i no s tim da sam u Vranju ostao tri sata. Bivsi vojnik pred vojarnom u Vranju 20. U vrijeme mojega vojnog roka grad je imao 18, a sada je narastao na 55 tisua stanovnika. Vojarna je ostala nepromijenjena. Pred glavnim ulazom predstavio sam se strazaru i zamolio kratko razgledanje, ali bez uspjeha. Pokusao sam jos jednom iznijeti svoje razloge ovog posjeta i daljinu puta, ali mi je receno da je to jos uvijek vojni objekt pa nikome nije mogue ui bez posebnoga dopustenja. Molio sam da barem uem na igraliste, ali ni to nisam uspio. Nije mi preostalo drugo nego obii okolo i razgledati koliko se moglo kroz zeljeznu ogradu. Unutra nije bilo vojnika ni casnika nego samo zastarjeli strojevi i vojni kamioni. Ipak, vojarna je i danas pod vojnom upravom i na glavnom ulazu strazare vojnici. U gradu koji pamtim po starim sokacima, uskim ulicama i duanima, brojnim slasticarnama i kavanama, nisam nasao nista osim novih zgrada koje se ne uklapaju u prostor, a glavna ulica kojom smo nekada stizali u grad potpuno je izmijenjena i neprepoznatljiva. Prekratko sam se zadrzao da steknem objektivnu sliku, no cini mi se da je ista ostala samo rodna kua poznatoga knjizevnika Borislava Stankovia 1876. Pohod Vranju bio je za mene poseban dozivljaj i na tom dugom putovanju osjeao sam se kao na nekom hodocasu. Vojnicki zivot za sve nas ondasnje sveenicke kandidate bio je pretezak i pun iskusenja, ali i nezaboravan. Kad god se sastanemo svih ovih godina cesta tema razgovora je upravo to sto smo tada zivjeli i trpjeli, a sto je uvelike utjecalo na nase sveenicko zvanje i cvrstu odluku da ustrajemo. Dvije godine, ili malo manje koliko smo proveli u vojsci, prekidalo je nase skolovanje, ali tadasnja vojska za nas je bila velika zivotna skola koju smo uspjesno zavrsili pa stoga ne u odbaciti medalju odlicnog strijelca jer me ona podsjea da sam tada pogodio u pravu metu sveenickoga zvanja. Stoga sam u Svetom Pismu trazila neki znak toga dizala i onda sam ga nasla: Tko god je malen, pustite ga k meni. Ali, zelei znati, moj Boze, sto es uciniti onom najmanjem koji se odazvao tvojem pozivu, nastavila sam traziti i evo sto sam otkrila: kao onoga koga majka miluje, tako u i ja tebe utjesiti; bit es donesen na prsi i oni e te klecei milovati. Dizalo koje me mora dignuti u nebo, Tvoje su ruke, Isuse! A zato nije bilo potrebno da odrastem, nego sam morala ostati malena. Ve sljedee godine 1926. Smjesten je na oltaru Navjestenja. Od tada je dubrovacka prvostolnica i srediste casenja svete Male Terezije. Taj kult osobito je promicao dum Ivo Ferranti v. Terezije od Maloga Isusa. Domovina se voli pravednosu i radom Proslava drzavnih blagdana s pravom ukljucuje svetu Misu za Domovinu kao izraz zahvalnosti svima koji su umom, djelima, ljubavlju, a osobito krvlju, ucinili da ona bude slobodna, napredna i blagoslovljena. Iskazujemo zahvalnost svima koji su toga sudbonosnog dana 1991. Franji Tumanu, saborskim zastupnicima, dragovoljcima, braniteljima, Hrvatskoj vojci i policiji, a svetom Misom na Dan neovisnosti pridruzujemo i pouzdanu molitvu da nasa Domovina u svojoj punoljetnosti duhovno preporoena zapocne novo razdoblje slobode, neovisnosti, domoljublja, rodoljublja, demografskoga i gospodarskog rasta, osloboena tereta vlastohleplja, krae i otimacine, prodaje nacionalnog bogatstva, svakodnevnih afera i optuzbi, izdaje junaka, zaborava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Kad govorimo Kruh nas svagdanji... Prva Isusova recenica koju je zapisao evanelist Matej izrecena je na rijeci Jordanu kad je Isus dosao da ga Ivan krsti. Kad se Ivan nekao da Isusa krsti kao ostale, Isus mu je rekao: ,,Pusti sada! Nasa drustvena zbilja u ovom trenutku obiljezena je vapajem za pravednosu i za svagdanjim kruhom kojega sve to vise nedostaje, pa u se na to osvrnuti. Isus stavlja prosnju za kruh na dolicno mjesto u temeljnoj molitvi koju je sastavio za svoje ucenike, ali ta prosnja dobiva mjesto iza ispovijedanja vjere u Ocevu apsolutnu dobrotu i zarke zelje da s Ocevom pomoi uspijemo da se nasa volja stopi s njegovom voljom. Isusu je Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Uoci blagdana, na obljetnicu njezina ulaska u Nebo, 30. Predvodio je don Marin Luci. Na blagdan Svetice ruza, u petak 1. Sveta Terezija je roena u Alençonu u Francuskoj, ali je vei dio kratkoga zivota roena 1873. Poznato je njezino autobiografsko djelo Povijest jedne duse. Tijekom zadnjeg ljeta na Zemlji pisala je: ,,Zeljela sam pronai dizalo koje bi me podiglo do Isusa, jer ja sam premalena 32 Snimila Berta Kopi. Ili: sto emo piti? Ta sve to istu neznabosci. Zna Otac vas nebeski da vam je sve to potrebno. No mi smo svjesni da Otac nebeski nama to dariva posredovanjem drugih, pojedinacno ili skupno kroz strukture ljudi. I ukljucivanjem nas samih. To je jasno iz rijeci sto molimo za kruh nas i da ga Otac dâ nama, a ne samo kao pojedinci, za kruh moj i da se dâ meni. Ocito je da tu treba najprije izrei rijec rad. Bog nas je stvorio na svoju sliku da pretvaramo kamen u kruh u sluzbi ljubavi, solidarnosti, pomoi svima, da svi vidjevsi dobra djela, slave nebeskog Oca. U znoju lica svoga kruh svoj es jesti dokle se u zemlju ne vratis. S kruhom je dakle neizbjezno povezan covjekov rad koji ukljucuje dozu truda i napora, barem kapljicu znoja. Ali mi krsani vjerujemo da je Isus Krist skinuo prokletstvo rada i navijestio Evanelje rada, to jest radosnu vijest o radu koji nije vise svezan s prokletstvom nego s blagoslovom spasenja. Srz Evanelja rada je u tome da je Isus Krist svojim zivotom meu ljudima posvjedocio nadljudsku vrijednost ljudskog rada, jer je najvei dio zivota proveo kao tesar u Nazaretu. U vrijeme kad je Sin Bozji postao covjekom i zivio kao Isus iz Nazareta, u covjecanstvu je prevladao robovlasnicki sustav. Tjelesni rad nije se drzao dostojnim slobodna covjeka, to je u pravilu nametnuto robovima koji se smatraju vlasnistvom slobodnih ljudi, nekako kao domae zivotinje. Isus uspostavlja dostojanstvo tjelesnog rada i od njega pocinje civilizacijski obrat u tom pogledu. Kad su prvi krsani pali u napast da besposlicare cekajui skori Kristov drugi dolazak, sv. Nasa Gospa Dubrovnik , XVI 2010. Benedikt, ciji su monasi oblikovali zapadnu civilizaciju, zadao je svojim redovnicima geslo: Ora et labora, tj. Ne smije se zaboraviti ni da prva stranica Biblije opisuje kako je Bog sest dana radio stvarajui svijet, a sedmi dan pocinuo i ucinio taj dan danom odmora od rada. Bog je prve ljude stvorio na svoju sliku i priliku i nalozio im da radom sebi podvrgnu zemlju Postanak 1, 28.